Picula je okupio proizvođače zagorskih mlinaca i zagorskih štrukli, međimurskog mesa ‘z tiblice i međimurskog bučinog ulja, viškog rogača, dalmatinskog i istarskog pršuta, dubrovačke mantale, džema od dubrovačke ljute naranče i ličkog sira škripavca
Na poziv zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule, 18
proizvođača od Dubrovnika do Čakovca te petero konzultanata iz
Biotechnicona, Istarske županije te Zagorske i Dubrovačke
razvojne agencije, sudjelovalo je na radnom sastanku u Europskom
parlamentu u Strasbourgu, priopćio je ured zastupnika Picule u
srijedu.
Picula je okupio proizvođače zagorskih mlinaca i zagorskih
štrukli, međimurskog mesa ‘z tiblice i međimurskog bučinog ulja,
viškog rogača, dalmatinskog i istarskog pršuta, dubrovačke
mantale, džema od dubrovačke ljute naranče i ličkog sira
škripavca.
“Okupili smo različite profile proizvođača i stručnjaka kako bi
međusobno razmijenili iskustva i informacije. Moramo osvijestiti
potrošače da širenje trgovačkih lanaca nije jedino rješenje za
opskrbu hranom. Zato je važno informirati javnost o značaju
zaštite autohtonih domaćih proizvoda, jer nas, na žalost,
tragični slučajevi poput nedavne zaraze salmonelom, tjeraju da
još ozbiljnije razmišljamo o tome što jedemo. U isto vrijeme
moramo raditi na izgradnji regulativnog okvira i sustava poticaja
proizvodnje koji će proizvođačima zaštićenih proizvoda omogućiti
da svoje proizvode ponude kupcima po prihvatljivoj cijeni”,
poručio je zastupnik Picula.
Ante Madir iz Klastera hrvatskog pršuta naglasio je važnost
udruživanja jer je proces zaštite Dalmatinskog pršuta na
nacionalnoj razini trajao deset godina, da bi uspjeh došao 2012.
godine. “Nakon nacionalne zaštite, u suradnji s Uredom zastupnika
Picule pokrenuli smo zaštitu na europskoj razini – zastupnik
Picula komunicirao je s Europskom komisijom proces zaštite i
nakon mjesec dana, dobili smo za Dalmatinski pršut zaštitu
zemljopisnog podrijetla na EU razini” rekao je Madir i dodao
da “zaštita proizvoda uvodi red na tržištu jer je dosad
svašta moglo proći pod imenom Dalmatinski pršut”.
Jakša Božanić iz udruge “Komiški rogač”, koja je nastala sa
ciljem zaštite tisućljetnih nasada i proizvoda od rogača,
istaknuo je problem s kojim se suočavaju. “To je namirnica koja
je Komižu i otok Vis spasila od gladi, posebice u ratnim
vremenima. U rogaču ima više kalcija nego u mlijeku. Imamo
zagarantiran plasman na tržište, ali je problem što se rogač
nalazi u građevinskoj zoni te zbog mogućnosti gradnje na nasadima
jednog dana možda nećemo imati što zaštititi”.
Ovaj je sastanak nastavak inicijative zastupnika Picule koji se
zaštitom autohtonih proizvoda bavi od početka mandata. Zamišljen
je kao umrežavanje proizvođača zaštićenih proizvoda, proizvoda
koji su u proceduri (ili se pripremaju za proceduru) i proizvoda
koji imaju potencijal sa stručnjacima koji pomažu u procesu
zaštite, navodi se u priopćenju.
Cilj incijative je osnažiti male i srednje proizvođače
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer se pokazalo da
napori oko zaštite autohtonih proizvoda u Hrvatskoj daju
rezultate, pojašnjava ured zastupnika. U nešto više od tri godine
imamo 14 zaštićenih proizvoda i s Nizozemskom i Mađarskom
dijelimo 14. mjesto od 28 zemalja članica.
Posljednji okrugli stol i radionice Picula je organizirao prošli
mjesec u Lovincu, mjestu gdje je zaštićen Lički krumpir, a
prije toga u Bruxellesu, Dubrovniku, Šibeniku, Rovinju i Zagrebu.
Kao rezultat trogodišnjeg rada, u Zagrebu je zastupnik Picula i
predstavio Priručnik “Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete
Europske unije: od ideje do realizacije” namijenjen prvenstveno
proizvođačima, ali i svima onima koji tek razmišljaju o tome da
se uključe u proces zaštite proizvoda.
