Najveći doprinos dali su prihodi od poreza na dobit, u visini od 1,2 milijarde kuna kao rezultat boljeg poslovanja poduzeća tijekom 2015.
Saborski Odbor za financije i državni proračun u utorak je
podržao, uz tri suzdržana glasa SDP-ovih članova, rebalans
državnog proračuna kojim se prihodi u 2016. povećavaju 1,5
milijarde kuna, a rashodi smanjuju 684,6 milijuna kuna.
“Dobri gospodarski pokazatelji u drugoj polovici godine, i s
obzirom na rast od 2,7 posto u prvoj polovici godine, dovode do
rasta prihodovne strane proračuna za 1,5 milijardi kuna”, kazao
je državni tajnik Ministarstva financija Željko Tufekčić.
Tom povećanju, kako je kazao, najveći doprinos dali su prihodi od
poreza na dobit, u visini od 1,2 milijarde kuna kao rezultat
boljeg poslovanja poduzeća tijekom 2015. Značajnije su
povećani i prihodi od trošarina, za 725 milijuna kuna, te prihodi
od imovine, temeljem povećanih uplata javnih poduzeća u državnom
vlasništvu, ponajviše od HEP-a u visini od oko 600 milijuna
kuna.
Na strani rashoda najveće uštede, kako navodi, ostvarene su
na kategorijama financijskih rashoda (kamata), naknada građanima
i kućanstvima, pomoći i kapitalnim rashodima.
Branko Grčić (SDP) ustvrdio je da je povećanje prihoda od poreza
na dobit u visini od 1,2 milijarde kuna dokaz da je ‘njegova’
Vlada učinila dobar posao te da bi nagradu koju je jučer dobio
ministar financija Zdravko Marić zbog rasta BDP-a trebao
podijeliti s Borisom Lalovcem, bivšim ministrom financija u
SDP-ovoj Vladi.
Grčićev stranački kolega Gordan Maras nazvao je rebalans
“proračunskom renesansom”. “Imamo na djelu proračunsku renesansu,
odnosno smanjenje deficita”, rekao je Maras te dodao da bi
rasterećenje poduzetnika u poreznoj reformi moglo biti i veće
apeliravši na Vladu da poveća subvencije poduzetnicima koje
su u ovoj godini realizirane u iznosi od 50 posto planiranih.
Upitao je i nije li razlog većih prihoda od trošarina, za 315
milijuna kuna, to što su građani više pušili cigarete, zbog krize
vlasti, odnosno raspada bivše vlade i neslaganja između Mosta i
HDZ-a.
Anton Kliman (HDZ) odgovorio je da se dio subvencija
poduzetnicima nije ni mogao iskoristiti zbog visokih
kriterija postavljenih u natječajima za EU fondove.
Grčić je kazao i da u rebalansu najviše ‘bode oči’ smanjenje
rashoda za indeksaciju mirovina, koje su već pale ispod 40 posto
prosječne plaće te je predložio da se ubuduće vodi računa o
prevladavanju tog jaza kroz dodatne kriterije za
usklađivanje mirovina.
Prijedlogom rebalansa ukupni bi prihodi proračuna iznosili 116,37
milijardi kuna, što je 1,45 milijardi kuna ili 1,3 posto više
nego je prvotno bilo planirano, dok se ukupni rashodi smanjuju za
684,6 milijuna kuna, na 121,72 milijarde kuna. Tako bi manjak
državnog proračuna iznosio 5,35 milijardi kuna ili 1,6 posto
BDP-a (prema nacionalnoj metodologiji), što je u odnosu na
prvotni plan smanjenje za 2,1 milijardu kuna ili 0,6 postotnih
bodova BDP-a.
