
Inicijativa triju mora (3SI), zajednički projekt zemalja između Baltika, Jadrana i Crnog mora, danas ima "poseban politički i geostrateški značaj", rekao je u utorak u Varšavi premijer Andrej Plenković, dodajući da za Hrvatsku ona ima i vrlo važnu gospodarsku i energetsku dimenziju.
Premijer sudjeluje u glavnom gradu Poljske na dvodnevnom sastanku
na vrhu Inicijative, osnovane 2015. kao hrvatsko-poljski projekt
sa snažnom potporom Washingtona u cilju jačanja prometne,
energetske i digitalne infrastrukture. U posljednjih deset godina
geopolitički kontekst se uvelike promijenio.
“U svjetlu brojnih globalnih izazova, Inicijativa triju mora ima
poseban politički i geostrateški značaj”, kazao je premijer.
Nekoliko zemalja inicijative graniči s Ukrajinom, gdje se vodi
rat od 2022. kada je tu zemlju napala Rusija.
Za Hrvatsku pak ona ima posebno važnu gospodarsku dimenziju “jer
robna razmjena sa zemljama inicijative raste i doseže 22,8
milijardi eura što je 35 posto naše sveukupne robne razmjene”,
kazao je.
Članice Inicijative triju mora (3SI) su Hrvatska, Poljska,
Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva,
Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka
Plenković i ranije poljski predsjednik Andrzej Duda, kojemu u
svibnju završava drugi predsjednički mandat, a zajedno je s
bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović pokrenuo
je inicijativu, najavili su da će se projektu u utorak na samitu
priključiti još neke zemlje.
Kao pridružene članice Inicijativi će se priključiti Crna Gora i
Albanija, uz ranije zemlje u tom statusu Moldaviju i Ukrajinu.
Turska i Španjolska postat će novi strateški partneri, uz SAD,
Njemačku, Japan i Europsku komisiju.
“To pokazuje koliko je inicijativa vitalna, a važna je i
snažna prisutnost SAD-a”, rekao je Plenković, podsjetivši
da na sastanku na vrhu sudjeluje američki tajnik za
energetiku Chris Wright “što je važno za ukupnu suradnju
ovog dijela Europe sa SAD-om”.
Na drugom samitu inicijative, koji je također održan u Varšavi
2017. – nakon prvog u Dubrovniku – sudjelovao je kao počasni gost
i američki predsjednik Donald Trump, u svom prvom mandatu u
Bijeloj kući.
Hrvatska preuzima predsjedanje Inicijativom
Plenković se u ponedjeljak sastao i s Donaldom Tuskom, premijerom
Poljske koja je predsjedavajuća EU-om i predsjedava Inicijativom
triju mora – i na ovom samitu predsjedanje predaje Hrvatskoj.
“Mi ćemo u razdoblju koje je pred nama nastojati predstaviti
naše prioritete. Prvi prioritet je nastavak ekonomske i
energetske suradnje, suradnje na području infrastrukture, želimo
povezivati i Baltik i Jadran i Crno more više nego je bilo do
sada, kao i jačati parlamentarnu suradnju kojoj želimo
dati snažniju dimenziju”, istaknuo je hrvatski premijer.
Plenković je naglasio i činjenicu da Hrvatska postaje novo
energetsko čvorište, s obzirom na terminale na Krku i za naftu i
za ukapljeni plin.
Podsjetio je da je LNG terminal zakupljen do 2037., da je do sada
65 posto brodova koji su doveli plin u Hrvatsku došlo iz SAD-a,
te da su kapaciteti LNG-a prošireni “što nas čini neovisnima u
smislu dobavnih pravaca.”
“Proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku na 6,1
milijardi kubnih metara plina godišnje Hrvatska će moći plinom
opskrbljivati zemlje središnje i istočne Europe, čime postaje
regionalno energetsko čvorište”, kazao je premijer.
Hrvatski premijer sastao se i s hrvatskim gospodarstvenicima koji
sudjeluju na poslovnom forumu koji se u utorak održava uz
sastanak na vrhu Inicijative triju mora.