Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa će razmotriti snižavanje carina na uvoz robe iz Kine ovisno o pregovorima s Pekingom, rekao je izvor upućen u temu, dodajući da neće biti nikakvih unilateralnih poteza.
Izvor je to kazao nakon izvješća u Wall Street Journalu (WSJ) da
Bijela kuća razmatra smanjenje svojih carina na uvoz kineske robe
u pokušaju da snizi napetosti. Carine za Kinu bi se smanjile s
trenutne razine od 145 posto na između 50 i 65 posto, objavio je
list, citirajući dužnosnika Bijele kuće.
“Imat ćemo pošten sporazum s Kinom”, rekao je Trump novinarima,
no nije komentirao pojedinosti izvješća WSJ-a. Predsjednik je
također u utorak izrazio optimizam da je dogovor o nižim carinama
moguć.
Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai je rekao da su bilo kakve
vijesti o carinama “čista špekulacija” osim ako ne dolaze izravno
od Trumpa.
Razine o kojima je pisao WSJ bi i dalje vjerojatno bile dovoljno
visoke da obeshrabre značajan dio trgovine između dviju najvećih
gospodarstava svijeta. Njemačka transportna kompanija Hapag-Lloyd
je u srijedu kazala da je 30 posto njenih pošiljaka iz Kine prema
Sjedinjenim Američkim Državama otkazano.
Kina je odgovorila carinama od 125 posto na uvoz iz SAD-a, pored
drugih mjera.
Američki ministar financija Scott Bessent je kazao da obje zemlje
trenutne razine smatraju neodrživima, no dodao da ne zna kada bi
mogli početi pregovori.
Posebni pregovori između dviju zemalja o obuzdavanju epidemije
fentanila zasad nisu polučili rezultate, tvrde izvori.
Američke dionice, čija je vrijednost porasla nakon što je Trump
odustao od prijetnji da će otpustiti čelnika središnje banke i
rekao da je dogovor s Kinom moguć, zabilježile su dodatan porast
vrijednosti nakon izvješća WSJ-a.
Journal je objavio da su rasprave fleksibilne te da je nekoliko
opcija na stolu. Jedna bi bila pristup sličan onome koji je
predložio odbor Zastupničkog doma o Kini krajem prošle godine:
35-postotne carine na robu koju SAD ne smatra prijetnjom
nacionalnoj sigurnosti i carine od najmanje 100 posto za robu
koju SAD smatra strateški važnom. Prema tom prijedlogu carine bi
se uvodile u fazama tijekom pet godina.
Osim visokih carina za Kinu, Trump je također uveo 10-postotne
carine na sav drugi uvoz u zemlju kao i više carine na čelik,
aluminij i automobile. Suspendirao je posebne carine za desetke
drugih zemalja do 9. srpnja i natuknuo mogućnost uvođenja
dodatnih carina na farmaceutske proizvode i poluvodiče. To je
poremetilo financijska tržišta i povećalo strah od recesije.
Međunarodni monetarni fond je u srijedu rekao da će carine
usporiti gospodarski rast i povećati zaduživanje diljem svijeta.