Ove i sljedećih godina tehnički je moguć velik napredak u procesu proširenja, a hoće li se to ostvariti ovisit će o političkim odlukama država članica, izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos.
“Možemo učiniti puno, možemo ove godine otvoriti sve pregovaračke
klastere s Albanijom, u stanju smo ove godine otvoriti sve
klastere s Ukrajinom i Moldavijom što se tiče tehničkog dijela
posla, što znači skrininga i slanja izvješća o tome u Vijeće, a
onda zemlje članice trebaju donijeti odluku”, rekla je Kos u
intervjuu za European Newsroom, zajednički projekt 20-ak
europskih novinskih agencija, u koje sudjeluje i Hina.
Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus svih
država članica, odnosno za svaku zemlju kandidatkinju u procesu
pristupanja potrebno je 150 jednoglasnih odluka.
Oko polovice zemalja članica sklono je ukidanju konsenzusa i
prelasku na odlučivanje kvalificiranom većinom, ali problem je u
tome što je i za tu promjenu potreban konsenzus.
Povjerenica za proširenje, Slovenka Marta Kos ističe da je zbog
geopolitičkih promjena došlo da nove dinamike u procesu
proširenja, koje sada, za razliku od prethodnih valova
širenja EU-a ima i sigurnosnu dimenziju.
Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja
kandidatkinja.
Tako za Crnu Goru, koja je otvorila sva poglavlja, a neka od njih
i zatvorila, kaže da je moguće zaključiti pregovore do kraja
2026. godine i onda ostaju dvije do tri godine za
potpisivanje i ratifikaciju pristupnog sporazuma.
Albanska vlada ima ambiciju završiti pregovore do kraja 2027. “a
Komisija to podržava”, tako da bi i ona mogla ući 2030.
“Mislim da je to vrlo realna perspektiva također i za Moldaviju i
Ukrajinu. Kada govorimo o Ukrajini, smatramo da je proširenje
politički dio sigurnosnih jamstava. U ovom trenutku Ukrajina i
Moldavija ne mogu postati članice NATO-a, a članstvo u EU moglo
biti snažan politički ogranak sigurnosnih jamstava”, rekla je
Kos.
Orban nesklon Ukrajini
Nada se da bi do kraja ove godine, za vrijeme poljskog
predsjedanja Ukrajina i Moldavija mogle otvoriti pregovore u
prvom, temeljnom klasteru, koji se sastoji od pet poglavlja, a
koja se odnose na vladavinu prava – pravosuđe i temeljna prava,
slobodu i sigurnost, financijski nadzor, javne nabave i
statistiku.
Riječ je o klasteru koji se prvi otvara i zadnji zatvara u
procesu pregovora. Bez napretka u vladavini prava ni jedna zemlja
ne može napredovati u ostalim poglavljima.
Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju
mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo
otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.
Međutim, ako je suditi po izjavama mađarskog premijera
Viktora Orbana te nada nije previše utemeljena.
“Naša zemlja se suočava s ozbiljnom prijetnjom, ulaskom Ukrajine
u EU. Ova opasnost visi nad našim glavama. U Bruxellesu je jučer
predstavljen paket za ubrzanje pristupanja Ukrajine Europskoj
uniji. Ako bi se to dogodilo, sav novac Mađara bi se morao
potrošiti na našeg istočnog susjeda”, rekao je u utorak Orban.
BiH bi mogla ostati bez milijarde eura
Što se tiče Bosne i Hercegovine, koja se suočava s
ozbiljnom ustavnom krizom, Kos kaže da “pokušavaju uvjeriti
entitete u BiH da učine ono što je najbolje za cijelu
zemlju”.
“Bila bih vjerojatno najsretnija osoba na svijetu
da Bosna i Hercegovina počne pregovore. Oni to zaslužuju,
ali nažalost neki političari rade protiv toga”, rekla je.
Dodala je da BiH još nije provela ono što je potrebno da bi
mogla koristiti sredstva iz Plana za rast za zapadni Balkan.
Upozorila je da BiH mogla ostati bez sredstava namijenjenih
za nju, riječ je o milijardu eura, ako ne usvoji reformski
program, imenuje glavnog pregovarača itd.
“Ako ne ispune ono što je dogovoreno u određenom roku, vjerojatno
će dobiti neko produljenje roka da provedu reforme. U najgorem
slučaju, a nadamo se da se to neće dogoditi, neće biti isplata i
taj bi novac mogle koristiti druge zemlje”, rekla je.
Srbiju vratiti na europski kolosjek
Za Srbiju, koja već tri godine nije otvorila nijedno
poglavlje, Kos kaže kako očekuje da će nova vlada biti
proeuropska i proreformska.
“Srbiju treba vratiti na europski kolosijek i Europska komisija
je spremna učiniti sve da se to dogodi”, rekla je i najavila da
će do kraja mjeseca posjetiti Beograd.
Rekla je da EU od Srbije traži isto ono što i studentski pokret u
toj zemlji. “Mi tražimo od Srbije na njezinu putu
prema EU-u točno ono što traže prosvjednici, vladavinu prava,
borbu protiv korupcije, javne nabave”, rekla je.
Sjeverna Makedonija je među prvim državama bivše Jugoslavije
krenula putem europskih integracija, ali je, što zbog unutarnjih
problema, a još više zbog blokada susjednih zemalja članica i
dalje na početku.
Vlada te zemlje traži jamstva da više neće biti blokada zbog
bilateralnih pitanja.
Kos kaže da razumije frustracije, ali tu ne može biti jamstava.
“Međutim, ono što očekujem od svih država članica jest da o
bilateralnim pitanjima razgovaraju u dobroj vjeri i da teže
kompromisu. Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne
miješaju u pristupni proces”, rekla je.
Prvi put neki izvan EU-a žele neuspjeh proširenja
Povjerenica ističe da je Europska unija prvi put u povijesti
suočena “s vanjskim, remetilačkim silama koje bi željele da
proces proširenja ne uspije, a te sile ne dolaze samo s istoka”,
kazala je ne navodeći o kome se radi.
Na pitanje je li upoznata s navodnom ponudom nove američke
administracije Albaniji da odustane od pregovora s EU-om u
zamjenu za investicije, Kos je rekla da o tome nema saznanja.
“Ne znam za taj slučaj, ali znam da ima trećih zemalja koje žele
iskoristiti situaciju da su zemlje kandidatkinje otvorene za
investicije iz inozemstva”, rekla je spominjući slučaj Crne Gore
koja je potpisala sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji
žele puno ulagati u tu zemlju.
“Zemlje kandidatkinje mogu birati investitore. Mi naravno pratimo
što se zbiva na tom polju, jer biti kandidat nosi sa sobom i neke
posljedice”.
Govoreći o planiranom američkom sporazumu o mineralima s
Ukrajinom, Kos kaže da Komisija pozdravlja svaki sporazum koji je
u interesu Ukrajine, ali prati kakve bi mogle biti
posljedice za proces proširenja.
“Ukrajinski premijer nam je rekao da su se oni odlučili za
europske integracije, na čemu će ustrajati i da neće potpisivati
nikakav sporazum koji bi ugrozio njihov put prema EU-u”, rekla
je.