Dva tjedna uoči izbora u tijeku su stranačke kampanje u cijeloj Uniji, u jeku je kampanja Europskog parlamenta kojom se nastoji povećati izlaznost na izbore, a održane su i čak tri debate vodećih kandidata europskih stranačkih grupacija.

Obilježile su ih zabrinutosti zbog rasta desnice i prozivanja Ursule von der Leyen zbog toga što je njena demokršćanska grupacija odbila potpisati deklaraciju o nesuradnji s krajnjom desnicom. Štoviše, von der Leyen je na direktno pitanje odgovorila da je suradnja s talijanskom desnom strankom Braća Italije, premijerke Giorgie Meloni, prihvatljiva.

Na debati koju je organizirala EBU nisu bile dvije grupacije, Europski konzervativci i reformisti, te Identitet i demokracija. One nisu nominirale vodeće kandidate za predsjednika Europske komisije pa ih EBU nije pozvala na sudjelovanje u raspravi, što je djelomično kontroverzna odluka jer Identitet i demokracija bi prema svim predviđanjima mogla postati treća, a konzervativci četvrta snaga u parlamentu nakon izbora.

- Izbore za Europski parlament treba gledati u kombinaciji s političkim kretanjima u državama članicama i u kombinaciji s odnosima u Europskom vijeću. Ja ne očekujem velike promjene ali s obzirom da je talijanska premijerka Meloni unutar Italije sklopila savez sa strankom koje je u EPP, njena je stranka u ECR-u i u koalicije je sa strankom koja je u skupini ID, koja je jedina prava ekstremna desnica u Europskom parlamentu. Mogućnost da se takav savez sklopi u Europskom parlamentu u sljedećem mandatu znači da bi takva snaga bila druga ili možda čak i prva snaga u parlamentu. Onda je moguća i kriza u parlamentu koja će onemogućiti izglasavanje novog predsjednika ili predsjednice komisije. Socijalisti su već poručili da neće podržati Ursulu von der Leyen ukoliko se jasno ne odrekne mogućnosti koaliranja s krajnjom desnicom, ocjenjuje dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustin Palokaj.

Pučani već neko vrijeme ne skrivaju da su spremni na koaliciju s desnicom, kaže bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

- Dovođenje tvrde desnice na vlast u okviru parlamenta, ili promijene u okviru Europskog vijeća ili komisije značit će da sve europske vrijednosti o kojima govorim godinama dolaze u pitanje. Desne stranke se ni ne prave da podržavaju te vrijednosti i njihovo moguće preuzimanje parlamenta dovodi mnog politike u pitanje. Agresivni nastupi tvrde desnice sve ekstremniji stavovi postaju prihvatljivi. Njihovi stavovi po malo postaju prihvatljivi i na kraju, malo po malo možemo doći do EU u kojoj se ljudi diskriminiraju po sto različitih kriterija, rekla je Pusić.

Ovo će biti treći europski izbori na koje se izlazi s vodećim kandidatima, no sistem još uvijek nije posve prihvaćen. Ursula von der Leyen nakon prošlih izbora nije bila spitzen kandidatkinja, a postala je predsjednica Komisije.

Sustav je sporan s obzirom na to da ne postoji izravna veza između rezultata izbora i imenovanja predsjednika Komisije. Prema Ugovoru o EU-u, predsjednika Komisije imenuje kvalificiranom većinom Europsko vijeće (čelnici država ili vlada), koji pritom moraju uzeti u obzir ishod izbora za Europski parlament, a to imenovanje moraju potvrditi zastupnici Europskog parlamenta većinom glasova. Parlament bira novog predsjednika Komisije apsolutnom većinom (polovina zastupnika plus jedan). Ako kandidat ne dobije dovoljno glasova, države članice EU-a moraju predložiti drugog kandidata.

Unatoč očekivanjima iskustvo pokazuje da je sve moguće i zapravo je izbor novog šefa ili šefice Europske komisije neizvjestan koliko i rezultat europskih izbora na koje će se za manje od dva tjedna moći odazvati 373 milijuna građana EU.