Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu te prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku koje je premijer Andrej Plenković ocijenio velikim iskorakom u korist osoba s invaliditetom, djece odnosno obitelji
Izmjenama Zakona o doplatku za djecu, koji bi stupio na snagu od
ožujka iduće godine, jača se potpora obiteljima za uzdržavanje i
odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja te bi
se povećao dohodovni cenzus sa 70 na 140 posto proračunske
osnovice.
Kako bi raspodjela doplatka bila pravednija predlaže se i
povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet, u skladu
s njima predlaže se i povećanje svote doplatka za djecu za
korisničke skupine i to iznosu od 30 do 60 eura, a pronatalitetni
dodatak za treće i četvrto dijete ostao bi i dalje u iznosu od 66
eura.
“S ovim će izmjenama sva kućanstva s dohotkom do 618 eura
po članu kućanstva moći ostvariti pravo na doplatak za dijete,
odnosno na novčanu potporu radi uzdržavanja i odgoja
djece“, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog
ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Temeljem izmjena zakona broj korisnika bi se udvostručio. Josić
je navela da je prošle godine prosječan broj korisnika doplatka
za djecu bio 126.000 za oko 247.000 djece odnosno da je temeljem
izmjena zakona očekivani broj korisnika u idućoj godini 271.000
uz obuhvat 511.000 djece.
Za provedbu zakona u idućoj godini planira se izdvojiti 262
milijuna eura odnosno proračunska su sredstva povećana za gotovo
90 milijuna eura, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodu
sjednice.
Prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku – objedinjavanje
četiriju prava
Prijedlogom zakona o inkluzivnom dodatku – novčanoj naknadi
namijenjenoj osobama s invaliditetom radi prevladavanja
različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i
učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi –
objedinjuju se četiri postojeća prava.
To su pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za
pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete u uvećanom iznosu koje
se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog
invaliditeta i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s
invaliditetom.
Cilj je zakona, koji bi stupio na snagu s početkom iduće godine,
postići pravedniju raspodjelu navedenih naknada te unaprijediti
transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem
invaliditeta, a definira uvjete za priznavanje prava na
inkluzivni dodatak te se propisuje njegov iznos.
Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina,
ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi 1. razina imala
najveći iznos dodatka.
Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće
razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen
III. i IV. stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih
sposobnosti, a koje imaju status osobe s invaliditetom.
Pravo na taj dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o
statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe
kojima je utvrđen II. i III. stupanj težine
invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Pravo na
inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca
kojima je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine
invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti neovisno o tome
imaju li status osobe s invaliditetom.
Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka odlukom bi utvrđivala
Vlada, a procjena fiskalnog učinka izrađena je na temelju iznosa
od 120 eura, što je bio prijedlog udruga koji je, kako je
istaknuto na sjednici, Vlada prihvatila.
Tako bi za korisnike 1. razine inkluzivni dodatak iznosio 720
eura, za 2. razinu bio bi 480 eura, za 3. razinu – 432 eura, za
4. razinu – 162 eura, a za 5. razinu – 138 eura, naveo je
ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
Marin Piletić.
“U konačnici, umjesto četiri naknade ovim zakonom
omogućujemo samo jednu, samo jedno vještačenje, veći iznos
kumuliranih naknada za sve korisnike, osnovicu od 120
eura“, naglasio je.
Fiskalni učinak zakona je 506 milijuna eura odnosno, kako je
istaknuo ministar, u odnosu na kumulativ sadašnjih naknada 265
milijuna eura više za iduću godinu.
“To su veliki iskoraci za jačanje obitelji i potporu obitelji kao
nukleusu hrvatskog društva”, istaknuo je u uvodu sjednice Vlade
premijer Plenković.