Njemačka vlada namjerava intenzivirati protjerivanje osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj, priopćeno je u srijedu nakon sastanka vlade u Berlinu.

„Mi ćemo se pobrinuti za to da osobe koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj brže napuste našu zemlju“, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.

Ona je rekla kako je protjerivanje onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj nužno kako bi se mogle ispuniti obveze prema onima kojima je humanitarna pomoć i zaštita zaista potrebna.

„Pooštravanje zakona je potrebno kako bi i dalje mogli ispuniti svoju odgovornost prema ljudima koji traže zaštitu od terora i ratova kao što je to primjerice slučaj s preko 1,1 milijuna izbjeglica iz Ukrajine“, dodala je socijaldemokratska ministrica.

Cilj nacrta zakona, koji još mora proći parlamentarnu proceduru, je smanjiti sadašnje otegotne okolnosti koje stoje na putu efikasnijem procesu protjerivanja iz Njemačke.

Tako bi pritvor koji prethodi protjerivanju mogao trajati 28 dana umjesto sadašnjih 10. Uz to, policiji bi bilo omogućeno da u potrazi za osobama s liste za protjerivanje u domovima za smještaj izbjeglica ulaze i u prostorije ostalih žitelja smještaja, a na samo onih za kojima se traga.

Isto tako više ne bi bilo najavljivanja protjerivanja, što su u prošlosti mnogi koristili kako bi se pred protjerivanjem sklonili na nepoznatu adresu, a moguć je pregled mobitela i kompjutera kako bi ustvrdilo državljanstvo osobe koja bi trebala biti protjerana.

Protjerivanja često ne uspijevaju zbog toga što osobe kojima nije priznat izbjeglički status ili im je odbijen zahtjev za azilom uništavaju svoje osobne dokumente i odbijaju dati navode o porijeklu pa vlasti ne mogu odrediti u koju zemlju dotični treba biti protjeran.

Uklonjene će biti i zakonske prepreke kako bi se omogućilo brže protjerivanje osoba koje su prekršile zakone ili osoba koje se zbog ekstremističke pozadine smatraju opasnima.

'Ukloniti mamac socijalnih povlastica'

U Njemačkoj je u prvih šest mjeseci ove godine protjerana 7.861 osoba, mahom državljana Sjeverne Makedonije i Gruzije. U isto vrijeme 280.000 osoba živi u Njemačkoj bez prava na boravak.

No veliku većinu njih nije moguće protjerati iz različitih razloga, od kojih su najčešći nedostatak putnih isprava ili bolest.

Vlada je najavila i pojačani kontakt sa zemljama iz kojih najčešće dolaze osobe koje nemaju izgleda za stjecanje azila u Njemačkoj, poput zemalja Magreba ili Indije i Pakistana, ali i Gruzije i Moldavije.

Oporba traži da se ove zemlje proglase tzv. sigurnim zemljama, što bi omogućilo brži postupak za odbijanje azila.

Demokršćanska oporba iz Unije CDU/CSU zatražila je, uz pojačane mjere protjerivanja, i zaustavljanje „neregulirane migracije“ prema Njemačkoj i to na vanjskim granicama Europske unije.

Također oporbena, desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) je zatražila oštrije mjere zaustavljanja ilegalnih useljenika.

„Toliko dugo dok se ilegalni useljenici ne zaustavljaju na granici nego se privlače socijalnim povlasticama koje djeluju poput migrantskog magneta, mjere poput uklanjanja prepreka za brže protjerivanja su simbolične“, priopćio je AfD.

Humanitarne organizacije, ali i dijelovi vladajuće stranke Zeleni protive se olakšavanju protjerivanja zbog mjera koje krše pravo na privatnost.

Ove je godine zabilježeno preko 300.000 zahtjeva za azilom u Njemačkoj, a računa se da bi broj izbjeglica mogao dosegnuti brojke iz rekordne 2015.