Novi model izračunavanja osnovice za određivanje iznosa osobne invalidnine hrvatskih branitelja, tj. njezino povećanje te osnivanje ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije predviđa Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz izmjene i dopune zakona.

O izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u tijeku je savjetovanje o obrascu prethodne procjene, a iz Ministarstva ističu da su one u skladu s aktualnim potrebama braniteljsko-stradalničke populacije i realnim mogućnostima državnog proračuna.

Nakon usuglašavanja teksta, prijedlog izmjena i dopuna Zakona bit će upućen u javnu raspravu.

 

Novi model izračuna osnovice za određivanje iznosa osobne invalidnine

Iznos osnovnih prava iz Zakona koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma iz Domovinskog rata i gubitka člana obitelji nužno je prilagoditi, objašnjavaju iz Ministarstva, s obzirom na ekonomsko stanje u državi.

Osnovica za određivanje iznosa i uvjeta za ostvarivanje većine prava hrvatski branitelja, prema važećem zakonu ovisi o proračunskoj osnovici utvrđenoj u Hrvatskoj koja se za svaku godinu određuje Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, a od uvođenja se, prije više od 20 godina, pa sve do danas nije mijenjala i iznosi 441,44 eura.   

 

S druge strane, napominju iz Ministarstva, iznos prosječne neto plaće i troškovi života su neprestano rasli, a za više od 40 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata osobna invalidnina mjesečno iznosi 15,23 eura.

Osnovicu bi odlukom određivala Vlada, kako se u budućnosti ne bi ponovno iz istog razloga mijenjao zakon. Vlada bi mogla odlučiti o tome ako postoji ekonomska opravdanost i financijske mogućnosti države, objašnjavaju iz Ministarstva uz napomenu da sličan model postoji i u nekim drugim propisima, primjerice Zakonu o socijalnoj skrbi.

 

Usklađivanje odredbi iz mirovinskog osiguranja

Izmjenama se planira i usklađivanje odredbi iz mirovinskog osiguranja, kao što je primanje najniže mirovine i za vrijeme zaposlenja do polovice radnog vremena te rad uz obiteljsku mirovinu.

Radi se o usklađivanju s općim propisima kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je isti povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena, čime se želi potaknuti njihova radna aktivnost.

 

Mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ostvarene prema posebnim propisima smanjene su u dva navrata po 10 posto, 2010. i 2014. godine.

Umanjenje iz 2014. godine u međuvremenu je prestalo vrijediti (2017. godine), a s početkom iduće godine ukinut će se i umanjenje iz 2010. godine.

 

Najprije će, od 1. srpnja, mirovine braniteljima biti povećane za 5 posto, a za dodatnih 5 posto od 1. siječnja 2024.

Tim odlukama Vlade, kao i izmjenama Zakona, naglašava Ministarstvo ispravljaju se određene višegodišnje nepravde prema braniteljsko-stradalničkoj populaciji i prilagođavaju zakonske odredbe aktualnoj situaciji.

 

Osnivanje Ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije

Budući da je više od 50 posto hrvatskih branitelja starije od 60 godina, očekuje se kontinuirani porast onih kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti, objašnjavaju iz Ministarstva razloge nužnosti reguliranja osnivanja ustanove za trajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata.

Troškovi investicije i financijski učinci procijenit će se nakon detaljne analize, kada će se odrediti opseg prava na smještaj, korisnici i lokacije za tu namjenu, a pritom će se voditi računa da se koriste i prenamjene već postojeći objekti u vlasništvu države.

 

Među najvećim izazovima s kojima se Ministarstvo susreće u radu, naglašavaju, starenje je braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema i smrtnosti te samačka domaćinstva u kojima nema tko brinuti o braniteljima.

Podsjećaju da su stoga pokrenuli projekte usmjerene na očuvanje i poboljšanje zdravstvenog stanja te kvalitete življenja korisnika koji se realiziraju kroz dnevne ili trotjedne programe, poput pilot-projekta Dom hrvatskih veterana u Lipiku te projekta uspostave veteranskih centara koji su otvoreni u Šibeniku i Sinju, te uskoro u Petrinji i Daruvaru.