HDZ-ov Zakon o izbornim jedinicama u lipnju bi se trebao naći u Saboru, a konačan tekst izglasao bi se u listopadu. Parlamentarni izbori bit će na proljeće 2024. prije izbora za EU, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je Plenković izabrao "Pokosov model za izbore".
U vrhu HDZ-a donesene su odluke o tome kada ćemo i po kojem
modelu ići na parlamentarne izbore. Izbori bi se, tvrde upućeni
iz vladajuće garniture , trebali održati na proljeće 2024.
godine, taman u vrijeme kada će nam biti isporučeni prvi Rafalei
i kad bude dovršena autocesta do Siska, a prije izbora zastupnika
za Europski parlament, koji će biti početkom lipnja.
U četvrtak je objavljena procjena učinka novog Zakona o izbornim
jedinicama, a za tjedan dana u javno savjetovanje bit će pušten i
njegov sadržaj.
U razgovorima s više dobro obaviještenih HDZ-ovaca doznali smo za
kakav se “kroj” izbornih jedinica odlučio premijer Andrej
Plenković te kako je došao do rješenja po kojem ćemo i dalje
imati deset izbornih jedinica i u svakoj birati 14 zastupnika, a
odstupanja u broju birača između izbornih jedinica neće biti veća
od pet posto.
Kako će pritom smiriti strasti koje je u dijelu HDZ-a (posebno
kod osječko baranjskog župana Ivana Anušića) izazvala mogućnost
da se smanji broj zastupnika koje bira Slavonija, a istovremeno
izbjeći pomicanje granica koje bi izborne jedinice pretvorilo u
nove Frankensteine.
I dalje je na stolu prijedlog, odnosno rješenje koje je napravio
demograf i geograf Nenad Pokos iz Instituta Ivo Pilar. Po njemu
bi se deset izbornih jedinica, a da se u svakoj bira po 14
zastupnika, zbog velike depopulacije čitavih regija, u čemu
prednjače Slavonija i Lika, moglo zadržati jedino uz drastično
pomicanje granica izbornih jedinica.
U suprotnom bismo i dalje imali velika odstupanja u broju birača
po izbornim jedinicama, što dovodi do nejednakosti u vrijednosti
glasa svakog birača i, prema nedavnoj odluci Ustavnog suda, do
neustavnih izbora., piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.