DIP je imao 66 prijava za možebitno kršenje šutnje, za 52 smo utvrdili da nećemo ići s obavijesti prema DORH-u, za 14 jesmo, rekao je Hini glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski, navodeći da je prvi dopis prema DORH-u poslan 17. lipnja, a dopunjeni 8. kolovoza 2019., kada Peović još nije bila zastupnica.

U dva slučaja, dodao je, DORH je rekao da po njima nema elemenata kršenja izborne šutnje i nisu dizali optužni prijedlog, 11 prijava, odnosno obavijesti, je još u radu.

Hojski kaže i kako su osobe koje je DIP prijavio DORH-u vezane za različite stranke, Most, SDP, HDZ, Živi zid, Srđ je naš, Mislava Kolakušića.

Objasnio je i da se DIP odlučio prijaviti i Peović jer je na jednoj društvenoj mreži objavila fotografiju na kojoj ubacuje glasački listić u glasačku kutiju, uz poruku „Danas sam bila na biralištu. Pozivam sve obespravljene da osim ulica iskoriste sva ostala raspoloživa sredstva, pa i alate kapitalističke tzv. demokracije, u borbi za radnu većinu“.

 Fotografija je, dakle, bila podebljana i pozivom, precizirao je.

„Na tim su se izborima svi nositelji glavnih lista fotografirali, no do 19 sati, kada se zatvaraju birališta i završava izborna šutnja, nije bilo statusa i poziva biračima, to je bila neka razdjelnica“, rekao je glasnogovornik DIP-a na navode Peović da su se na izborni dan fotografirali i drugi.

Hojski nije želio komentirati njenu tvrdnju da je optužni prijedlog protiv nje oblik političkog pritiska. „S obzirom na to koga smo sve prijavili i koliko je to široko išlo, nemamo potrebu to komentirati“, izjavio je.

Hoće li Peović platiti kaznu, odlučit će Prekršajni sud

Peović, koja je za saborsku zastupnicu RF izabrana u srpnju 2020., Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je da je na prošlim izborima za Europski parlament, 26. svibnja 2019., kršila izbornu šutnju, za što je predviđena novčana kazna do 30 tisuća kuna.

Hoće li Peović u konačnici platiti tu kaznu, odlučit će Prekršajni sud.

Upitan kako će DIP postupiti ako se teoretski dogodi da izbori za Europski parlament i za Sabor budu isti dan, s obzirom da se kod prvih kažnjava kršenje izborne šutnje, kod drugih ne, Hojski je odgovorio kako bi to bio pravni problem koji bi se morao rješavati od slučaja do slučaja.