Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i schengenskog prostora donijeli su u četvrtak jednoglasnu odluku: Hrvatska je od 1. siječnja 2023. punopravna članica Schengena. Povijesnu odluku za N1 je komentirao Davor Božinović.

“Kad govorite o pet, šest godina mislim da nije bilo dana da nešto nismo razgovarali o tome. To je tako kompleksan posao koji je zahtijevao angažman i MUP-a i drugih resora. S jedne strane opreativno, hrvatska policija, do strateške na čelu s premijerom.”

“Ne smijemo nikad zaboraviti da se Hrvatska dokazala u zaštiti granica i uspostavi visokih standarda u zaštiti ljudskih prava ranjivih skupina, migranata, koji nažalost ilegalno pokušavaju ući u Hrvatsku. Vidjelo se da Hrvatska napreduje. Hrvatska ni u jednom trenu nije postala hot spot za migrante, pokazali smo da se može”, dodao je.

Izrazio je žaljenje zbog Bugarske i Rumunjske.

O “emotivnoj” raspravi je dodao: “Dosta je zemalja htjelo da uđu sve tri zemlje, ali kvaliteta posla je bio glavni argument i nitko nije dovodio u pitanje Hrvatsku. Te rasprave su išle tako da je jedna odluka bila za Hrvatsku, druga za Bugarsku i Rumunjsku i kad je predsjedavajući, Češka, pitao ima li primjedbi na ulazak Hrvatske u Schengen, svi su otšutjeli. Schengen i EU su na nezanemarivnom dobitku ulaskom Hrvatske.”

Dodao je da ništa nije išlo lagano, da su trebali uvijek dodatni odgovori: “Uspjeli smo objasniti specifičnost naše pozicije. Ne razumiju svi, pa ni u Europi, što znači biti na vanjskoj granici.”

“Ne razumiju svi, pa ni u Europi, što znači biti na vanjskoj granici“

Na pitanje bi li nešto promijenio i koje su greške napravljene, Božinović je rekao: “Greške su sastavni dio posla. Nitko se nije rodio da povuče idealan potez. Ovo rade živi ljudi, humana smo zemlja, ali uvijek ima situacija koje ne možete predvidjeti. To su ti momenti koje unaprijeđujemo i siguran sam da smo sad i u tom segmentu postigli najviše. Ne možemo se zaustaviti u napredovanju niti imamo pravo zatvarati oči na događaje svuda oko nas. Sad već vidimo da će zaštita vanjskih granica biti velik izazov – rat je u Europi, kriza je opskrbe hranom, energentima… Ako se migranti suoče i s opasnosti od gladi, to je povezano jedno s drugim, puno ljudi će se i dalje odlučivati dolaziti u Europu. Europa mora biti humana i otvorena, ali tu migracijsku politiku mora unaprijediti jer nije poanta da se u Europi dogodi toliki priljev migranata koji ona onda neće moći apsorbirati. Znamo što je bilo 2015. Taj smo smjer uspjeli ipak polako dovesti u red. Hrvastka u ovim migracijskim tokovima posljednjih godina nije zemlja iz koje dolazi najviše migranata na područje EU-a.”

Na pitanje što se točno mijenja za avionski promet i druge vrste prijevoza, Božinović je rekao: “Nije čudno da je granična policija najveći dio hrvatske policije. Što se tiče Mađarske i Slovenije, ukidaju se interne kontrole, granični prijelazi odlaze u povijest, a ljude ćemo rasporediti na druge poslove. Pojačat ćemo prisutnost kontrole u policijskim upravama na granici s državama koje nisu u EU – Srbija, BiH, dijelom i Crna Gora, a to znači rekosntrukciju policije.”

Istaknuo je na kraju da će Slovenija od ovoga itekako profitirati, misleći pritom na turistički protok. Spomenuo je i borbu protiv krijumčara migranata: “Nažalost, na tuđoj nesreći mnogi zarađaju, to nas brine, o tome će biti još govora na razini EU-a. Ti ljudi su nešto najgore na što nailazimo u našem poslu.”