O borbi protiv lažnih informacija i dezinformacija razgovaramo s prof. Marijanom Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

- U javnom prostoru danas imamo nešto što se često naziva deizinformacijskim poremećajem. Globalan utjecaj platformi utjecao je na naš način komunikacije, te na promjene u distribuciji vijesti i našu konzumaciju informacija. Zapravo vrlo brzo ''svatko može postati vijest'', kaže nam Grbeša Zenzerović.

Istaknula je i pojam tzv. infodemije - preopterećenje informacijama kojima smo izloženi od 0 do 24 sata.

- Dogodilo se to da građani više ne znaju kome vjerovati. Glavni izvor informacija danas su nam društvene mreže - ne sami mediji, odnosno do članaka dolazimo putem društvenim mreža, manje nas ide na home page web portala. 

Osvrnula se Grbeša Zenzerović i na privatno kontrolirane sfere poput Twittera, te personalizaciju sadržaja koju svaka društvena mreža nosi sa sobom.

- Završavamo s jekom vlastitih stavova, poručuje Grbeša Zenzerović.

U situacijama kriza poput covid krize, brexita, pa sada i rata u Ukrajini, dolazi do širenja radikalnih ideja i dezinformacija kao nikada prije. 

- Mediji su, rekla bih, u svemu tome i žrtve i dio problema. Kod nas ipak još postoje dobri novinari, ali recimo kod naših susjeda je još izraženiji imperativ brzine, te senzacionalizam, kaže Grbeša Zenzerović.

Iznosi i podatak da većina Hrvata, njih 87 posto, do informacija dolazi online, 68 posto samo putem televizije, a 68 posto isključivo kroz društvene mreže. 

Susret s Grbeša Zenzerović održan je za medije u Kući Europe, u sklopu seminara za mlade novinare i konferencije EYE Varaždin.

EYE Varaždin jedan je od najvažnijih i najvećih događaja za mlade u Europi. Riječ je o dvodnevnom događaju u Areni Varaždin, gdje su protekli vikend mladi sudjelovali u više od 40 različitih aktivnosti: panelima, radionicama, okruglim stolomavi, simulacijama, igrama, sportskim aktivnostima, izložbma, performansma, radionici pokreta, voguingu, koncertima i partyjima. 

Program Zero Borders (Bez granica) održan je u tri programske cjeline: TA POLITIKA, COOLTURA i HENGANJE.

Glavna poruka programa Zero Borders (Bez granica) usmjerena je na rušenje svih granica i prepreka koje su postavljene na razini cijele Europe unatrag nekoliko godina – od pandemije, migracijskih izazova, ekoloških katastrofa do rata.

Prijavljeno se 600 mladih, uživo i online, iz brojnih zemalja - Italije, Francuske, Španjolske, Slovenije, Austrije, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Srbije, Velike Britanije, Litve, Rumunjske, Bugarske, Malte, Jordana, Turske, Indije, Alžira, Nigerije.