HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto (27,4 posto u studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16,0 posto u studenom). MOŽEMO! je treća
Kako su javne svađe, COVID potvrde i najava referenduma utjecali
na rejting stanaka i političara, provjerio je
RTL.
Rejting stranaka
Vidljive su neke promjene trendova – ali vodeće tri stranke
zadržale su svoje pozicije.
Da su sada izbori građani bi ponovno najčešće birali vladajuću
stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše
ispitanika: nešto više od 27 posto (27,4 posto u
studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu
poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16,0 posto u
studenom). MOŽEMO! je treća opcija s 14,2
posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu
bilježi pad rejtinga (bili na 15,9 posto u studenom).
U
istom razdoblju MOST bilježi blagi rast, doduše u
okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka
prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor
za 8,5 posto birača (8,0 posto u
studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta
ima novo vodstvo, novog predsjednika – ali rejting im je i dalje
isti – gotovo 5 posto potpore (imali 5,0 posto u
studenom). Svi su ostali daleko; od FOKUSA (prosinac
1,6 posto – studeni 1,3 posto), preko Hrvatskih
suverenista (prosinac 1,5 posto – studeni 1,2 posto).
A
još niži je rejting CENTRA (prosinac 1,2 posto –
studeni 1,2 posto), HSS-a (prosinac 1,1 posto –
studeni 1,3 posto), IDS-a (1,0 posto – studeni 1,0
posto), a onda i svih ostalih opcija. Sudeći prema rezultatima
druga opcija u zemlji zapravo su NEODLUČNI; unatoč velikom
broju stranaka i opcija, neodlučnih je gotovo 17 posto! I
taj podatak puno govori.
Najpozitivniji političar
Iako je pobjednik isti, predsjedniku Milanoviću svađe s
mnogima, najviše sa Vladom, počele su štetiti. Građani ga i dalje
najčešće biraju za najpozitivnijeg političara, stav je to
gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada
za gotovo 4 postotna boda (prosinac 19,8 posto –
studeni 23,7 posto). Za njih je predsjednik sada očito prešao
granicu. Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i
premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u
prosincu bira više od 15 posto ispitanika (u studenom
ga biralo 16,9 posto ispitanika). Vodeći, posvađani dvojac
koja bi u teoriji, po Ustavu, trebao surađivati, a ni ne
komuniciraju, i dalje je na vrhu ljestvice. Svi ostali daleko su
od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački
gradonačelnik s 6,1 posto (studeni 5,3 posto). Upola
manje ima ministar financija Zdravko Marić (prosinac
3,2 posto – studeni 3,0 posto).
A
svi ostali su još niže; od gradonačelnika Vukovara i šefa
Domovinskog pokreta Ivana Penave (prosinac 1,8
posto – studeni 2,0 posto), preko Marije Selak
Raspudić koja je, uz značajni rast, ušla u top deset
(prosinac 1,7 posto – studeni 0,6 posto). Rast rejtinga bilježi
i Sandra Benčić (prosinac 1,3 posto – studeni 0,4
posto), blaži i Peđa Grbin (prosinac 1,0 posto –
studeni 0,9 posto).
Na
prestižnoj ljestvici, iako sa skromnijim rejtingom su još dva
člana MOST-a, Miro Bulj (prosinac 0,9 posto –
studeni 0,6 posto) i Božo Petrov (prosinac 0,8 posto –
studeni 0,9 posto), a NITKO je još traženiji među
građanima. Da je NITKO najpozitivac poručuje više od 27
posto građana!
Najnegativniji političari
Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali
obrnutim redoslijedom. Premijer i završava godinu kao
najnegativniji političar (26,1 posto). To je stav više od
četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za
gotovo 4 postotna boda (29,9 posto u studenom). Sličan
je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on
najnegativac misli nešto više od 22 posto građana (18,9
posto u studenom). Nakon njih dugo nitko, a prvi idući
je Zlatko Hasanbegović s 3,2
posto (1,0 posto u studenom).
U
top deset negativaca je i Milorad Pupovac (prosinac 2,9
posto – studeni 3,0 posto), pa još jedan predsjednik – šef
Sabora Gordan Jandroković (prosinac 2,3 posto – studeni
3,2 posto), onda i Miro Bulj (prosinac 2,2 posto –
studeni 0,3 posto), pa Mario Banožić (prosinac 2,2
posto – studeni 2,3 posto).
Oko jedan posto su Peđa Grbin (prosinac 1,4 posto –
studeni 3,1 posto), Vili Beroš (prosinac 1,2 posto –
studeni 2,5 posto), pa Tomislav Tomašević (prosinac 1,1
posto – studeni 0,8 posto). Da su negativni svi političari misli
više od 10 posto ispitanika.
Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora
Prosječne ocijene i Uredu
predsjednika i Vladi i Hrvatskom
saboru u prosincu su pale. Pantovčak je
zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2,95 –
studeni 3,01). Prosjek je pao i Banskim
dvorima (prosinac 2,32 – studeni 2,42) i parlamentu
(prosinac 2,12 – studeni 2,15), no ostali su na dovoljan
– dva.
Mjesec
iza nas obilježili su pandemija, obvezne COVID potvrde u javnim i
državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak
francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera
kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od
73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u
studenom ih je to smatralo 72,1 posto), dok
tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na
izmaku ocjenjuje – dobrim (17,0 posto u studenom).
NAPOMENA:
Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija
Plus od 1. do 3. prosinca 2021. na uzorku od 1300
ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu
pouzdanosti od 95 posto.