Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16 posto pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije, kazao je u petak premijer Andrej Plenković nakon najnovije objave DZS-a.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke. 

Kako se ističe u priopćenju Vlade, to je značajan rast i prema trenutnim podacima Eurostata, peti najbolji među članicama EU-a, iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije, te uz Mađarsku najbrži rast među zemljama središnje i istočne EU.

"Činjenica da je danas u Hrvatskoj veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja. Vlada je posvećena provedbi reformi i ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i obnovi potresom stradalih područja. Korištenjem gotovo 25 milijardi eura osiguranih iz EU-a za iduće desetljeće imamo polugu za snažan gospodarski razvoj Hrvatske'', izjavio je premijer Plenković.

Rast u drugom tromjesečju na godišnjoj razini prvi je nakon četiri tromjesečja uzastopnog pada zbog koronakrize. Na razini cijele 2020., pak, gospodarski pad iznosio je 8,0 posto.

Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje, najveće sastavnice. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije te izvoz roba i usluga, koji je porastao za 40,9 posto uslijed većeg oporavka turističkih djelatnosti.

Za ovakav gospodarski oporavak i visoki rast osobne potrošnje Vlada je pridonijela i politikom očuvanja radnih mjesta u proteklom razdoblju čime je uspjela održati tržište rada stabilnim, kao i nastavkom provedbe porezne reforme, što je omogućilo i daljnji rast prosječne plaće, ističu iz Vlade.

Hrvatska takvim kretanjima gospodarske aktivnosti u drugome kvartalu ima brži gospodarski rast nego prosjek EU-a, koji je 13,2 posto. U prvih pola godine Hrvatska bilježi rast BDP-a od 7,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, navodi se u priopćenju.