U povodu Hrvatskog dana liječnika predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar-Dračevac uputila je čestitku Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Hrvatskom liječničkom zboru (HLZ), ističući da su liječnici jedan od stupova zdravstvenog sustava.

„Liječnici su jedan od stupova na kojima počiva zdravstveni sustav, a  koliko je važan liječnički poziv imamo prilike vidjeti i tijekom pandemije Covida-19, kada liječnici svakoga dana pokazuju svoje nesebično zalaganje, nerijetko riskirajući i svoje vlastito zdravlje i život, kaže Sabljar Dračevac.

Liječnička je profesija, navodi, oduvijek bila posebna, humana i zahtjevna, a pogotovo danas kada je u Hrvatskoj liječnika sve manje.

„U našem pozivu posebno mjesto zauzima odgovornost za ljudsko zdravlje i život, a savjestan i predan rad imperativ je za dobrobit naših pacijenata. Naša je zajednička obveza, radi postizanja zajedničkih ciljeva, i dalje ustrajati te širiti vrijednosti struke i profesije, a HLK i HLB su oni koje rade na dignitetu i unapređenju medicinske struke“, ističe Sabljar-Dračevac.

Smatra kako je unatoč mnogobrojnim problemima sustava, kvaliteta pruženih usluga u zdravstvu i dalje visoka, a značajne zasluge u tome, dodaje, pripadaju upravo liječnicima.

Sabljar-Dračevac svim kolegicama i kolegama čestita na trudu, zalaganju i požrtvovnosti koje svakodnevno ulažu kako bi svoj posao obavili savjesno i odgovorno, kako u odnosu prema pacijentima tako i prema svojim kolegama.

Hrvatski dan liječnika obilježava se od 26. veljače 1874. godine, kada je osnovan Hrvatski liječnički zbor i kada je skupina od 21 liječnika utemeljila liječničko društvo, tada osmu liječničku udrugu u Europi. Od tada se nacionalni Dan liječnika ne obilježava samo u spomen toga povijesnog dana, nego i u svrhu davanja podrške liječnicima da ustraju na svom putu stručnog i cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, a u cilju daljnjeg unaprjeđivanja medicinske struke. 

Prigoda za aktualne teme

To je ujedno i prigoda za osvrt na aktualne teme u toj važnoj profesiji kao što su, pitanje nedovoljnog broja liječnika, njihovog obrazovanja i usavršavanja, ali i opterećenosti liječnika i njihovog nezadovoljstva, te istraživanje svih čimbenika koji liječnike motiviraju na odlazak ili ostanak u sustavu zdravstva.

I uz stalan višegodišnji trend poboljšanja omjera broja liječnika prema broju stanovnika, u Hrvatskoj se bilježi manje liječnika u odnosu na prosjek EU-a, a taj se manjak primjećuje osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u ruralnim područjima i na otocima. Zdravstvena infrastruktura i ljudski resursi su zemljopisno nejednako raspoređeni.

Iako je iseljavanje liječnika na jedan način pohvala i potvrda visoke razine njihovog znanja i vještina, ono je i jedan od čimbenika koji može otežati pristup medicinskim uslugama. Uz ranije odobrenje većih kvota za upis, pokušajima da se mlade ljude potakne na studij medicine, te određeno povećanje plaća, nužan je i niz drugih mjera koje bi spriječile odlazak liječnika iz zemlje ili manjih sredina, ističe predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar Dračevac.