Ozbiljna je greška ignorirati legitimnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda u BiH određenu Daytonskim sporazumom, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji povodom 25. godišnjice potpisivanja tog dogovora.

Plenković je na međunarodnoj konferenciji „Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“ podsjetio kako Aneks 4 tog sporazuma utvrđuje legitimnu predstavljenost triju konstitutivnih naroda u institucijama Bosne i Hercegovine, što je bilo ključno za njegovo uspješno zaključivanje.  

„Previdjeti ili namjerno ignorirati taj ključni dio dogovora je ozbiljna greška“, kazao je premijer u uvodu konferencije na kojoj će sudjelovati i sudionici pregovora oko tog sporazuma potpisanog 14. prosinca 1995. godine. 

Plenković je rekao kako se danas nudi „lažna dilema“ između BiH temeljene na tom sporazumu i BiH „svih građana, iznad etničkih granica“. 

„Princip jednakosti triju naroda i princip jednakosti građana nisu suprotni jedni drugima“, rekao je predsjednik vlade pa dodao da inzistiranje na jednakopravnosti nije „nazadni nacionalizam“, nego „poštivanje ustava“.

Istaknuo je kako ništa ne može opravdati praksu viđenu već tri puta, na izborima 2006., 2010. i 2018., da se preglasavanjem eliminira politička predstavljenost Hrvata u BiH, upozorivši kako to ne pomaže koheziji države i normalnom funkcioniranju njezinih institucija. 

Plenković je naglasio da je jednakopravnost triju naroda prisutna od samog početka državnosti BiH, podsjetivši da se na referendumu o njenoj neovisnosti 1992., koja je s izlaznošću od 63,7 posto prihvaćena s 99,7 posto glasova, ta zemlja opisana kao „država ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive“.

Izmjena sporazuma?

Premijer je rekao i kako danas postoji konsenzus da je Daytonski sporazum dovršio rat u BiH, no da se mišljenja razilaze oko njegove uspješnosti u ostvarivanju funkcionalne BiH, pa u tom kontekstu pozdravio organizaciju međunarodne konferencije. 

Naglasio je da je izmjena sporazuma „otvorena za raspravu“, no da „sve promjene moraju doći iznutra, od građana BiH, političkih stranaka i institucija“. 

Plenković je i ovom prilikom pozvao na što skoriju promjenu izbornog zakona, nazvavši to investicijom u političku stabilnost BiH, važnu i za Europu. 

Zaključio je kako je stabilnost BiH strateški interes Hrvatske koja je najveći zagovaratelj njezinog puta u Europsku uniju, znajući što će to donijeti toj državi „koja je već dovoljno propatila“. 

Ujedinjenje na putu prema EU-a

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, porijeklom Španjolac, u svojoj je videoporuci naglasio kako je put prema eurointegraciji njegovoj državi pomoglo da nadiđe podijeljenost i razlike u društvu nakon tamošnjeg građanskog rata i 40 godina diktature. 

„EU je pomogla na tom putu, može pomoći i BiH, kao i Europi u cjelini“. 

Borrell, koji je prije tri tjedna posjetio Sarajevo, kazao je kako tu BiH čekaju „teške, ali potrebne reforme“ te kako tamošnji politički čelnici moraju stvarati okolinu koja zagovara suradnju i pomirbu umjesto da ih potkopava. Političarima u BiH poručio je da izbjegnu kušnju politike identiteta.

Tri panela

Međunarodna konferencija u organizaciji ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti imat će tri panela na kojima će sudjelovati i sudionici pregovora, politički predstavnici EU-a i BiH, te pravni i znanstveni stručnjaci. 

Videoporukom bi se trebali obratiti i francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian, te ruski ministar Sergej Lavrov koji je u utorak u službenom posjetu BiH. 

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić-Radman uoči konferencije je rekao kako je njezin cilj „obilježiti povijesno postignuće i ponuditi viđenja na ono što je mirovni sporazum značio prije četvrt stoljeća, a što znači za sadašnjost i budućnost BiH“. 

Dodao je kako taj sporazum „podsjeća na značaj odgovornog vodstva u teškim vremenima“ i da on ostaje jedno od najvećih postignuća međunarodne izgradnje mira.