U razvoj otoka hrvatski državni i javni sektor u protekle je dvije godine uložio više od pet milijardi kuna, većinom nepovratnog novca, pokazuju izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. i 2019. godini, a prenosi agencija Hina.

U razvoj otoka svake se godine ulaže više, tako je 2018. uloženo nešto više od dvije milijarde kuna, za petinu više nego godinu prije, 2019. je, pak, uloženo gotovo 900 milijuna kuna više nego 2017. godine.

U obje izvještajne godine najviše je novca usmjereno preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ukupno 1,3 milijarde kuna.

Preko Uprave za otoke, iz državnog je proračuna u održivi razvoj otoka uloženo 112 milijuna kuna pretprošle godine i 92 milijuna kuna prošle godine. Rekorder po broju projekata, čak 70, 2018. godine bila je Korčula.

Po županijama, najviše novca u protekle dvije godine uloženo je u projekte otoka Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije te Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije.

Ulagalo se u kapitalne projekte, poticao otočni javni cestovni prijevoz, vodoopskrba i gospodarstvo. Za poticanje toga gospodarstva u 2018. uloženo je osam milijuna kuna, godinu poslije milijun kuna više, u 2018. pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo je 218 otočnih poslodavca za 2290 djelatnika, a lani 251 za 3275 djelatnika.

Otoke ima sedam županija: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, a same su u njihov razvoj u dvije godine uložile 195 milijuna kuna.

Država je za subvencioniranje javnog otočnog cestovnog prijevoza u dvije izvještajne godine izdvojila 63,5 milijuna kuna. Besplatni prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom kojima nadoknađuje troškove vlastitog prijevoza država jamči na 17 otoka: Krku, Cresu, Lošinju, Pagu, Rabu, Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu, Braču, Hvaru, Visu, Šolti, Korčuli, Mljetu, Šipanu i Lastovu te na poluotoku Pelješcu.

Za subvencioniranje cijene vode na otocima u dvije godine izdvojeno je 20-ak milijuna kuna.

Znatna svota, 627 milijuna kuna u obje godine, izdvojena je za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, to jest za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi se poboljšali uvjeti života na njima i povećala konkurentnosti otočnoga gospodarstva.

Od 53 državne linije u ovlasti te agencije lani se održavala 51, i to 24 trajektne, 12 brodskih i 15 brzobrodskih linija. Njima se povezalo 45 stalno ili povremeno nastanjenih otoka, uključujući i poluotok Pelješac.

U ukupnim ulaganjima od gotovo pet milijardi kuna, 575 milijuna čine zajmovi Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).