Politika

#eu

Priznanje europarlamentarcu Toninu Piculi: Učinio je najviše za europske otoke

Priznanje europarlamentarcu Toninu Piculi: Učinio je najviše za europske otoke
Igor Kralj/Pixsell

Briga za kvalitetu života stanovnika na hrvatskim otocima trajno je u fokusu Piculinog rada u Europskom parlamentu. Zbog predanog rada i Europska federacija malih otoka nominirala ga je za europarlamentarca godine kao zastupnika koji je najviše učinio za europske otoke.

Konferencija predsjednika Europskog parlamenta potvrdila je danas u Strasbourgu nastavak rada Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja. Tonino Picula bio je ključni zastupnik u procesu njene obnove.

„Iznimno me raduje što je Europski parlament prepoznao rezultate Međuskupine u proteklom mandatu, kao i našu viziju budućnosti. Velika bi mi čast bila predsjedati Međuskupinom i raditi na promicanju europske plave strategije, zdravih oceana, mora, rijeka i jezera, kao i na daljnjem rješavanju problema izoliranosti otoka. Prije četiri godine kad smo je osnovali, Međuskupina je okupljala 81 zastupnika iz 20 zemalja članica Europske unije. Danas okuplja 114 zastupnika iz 24 zemlje što mi je samo dodatan poticaj da postignemo još više za naše otočane“, poručio je danas hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, za koga se očekuje da će dužnost predsjednika Međuskupine preuzeti u siječnju 2020.

Nakon suosnivanja Međuskupine za otoke u parlamentu 2015. godine, Picula je inicirao i osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018., prvog radnog tijela tijela u povijesti EU namijenjenog isključivo otocima. Najprije je amandmanima osigurao Tajništvu dva milijuna EUR-a za podršku energetskoj tranziciji otoka, a nedavno je prihvaćen i njegov Akcijski plan s dodatna dva milijuna eura za stručnu i tehničku podršku u tranziciji, koji je ušao u novi proračun EU-a za 2020. Uz to, Europska je komisija u Europski zeleni plan uvrstila energetsku tranziciju otoka, čime je potvrđena njihova važnost u ispunjenju ciljeva EU2050, okolišno neutralne EU.

Deset hrvatskih otoka: Cres, Ilovik, Lošinj, Male i Velike Srakane, Susak, Unije, Brač, Hvar i Korčula upravo je u procesu tranzicije na čistu energiju. Cresko-lošinjski arhipelag objavio je da do 2040. planira prijeći isključivo na obnovljive izvore energije, a novost je i da se Forum o čistoj energiji za EU otoke po prvi put ove godine održao u Hrvatskoj, okupivši više od 190 europskih otočana.

„U ovom ćemo mandatu kroz Međuskupinu dodatno poticati otoke da budu predvodnici u rješavanju otočnih problema. Zalagat ćemo se i za učinkovito međunarodno upravljanje oceanima, ali i da oceani budu kontinuirano prisutni i predstavljeni u raspravama o klimi. U fokusu će nam biti i iznalaženje rješenja za mikroplastiku koja zagađuje naše obale i mora u kojima se nalazi čak 150 milijuna tona plastike“, najavio je Picula.

Međuskupina je do sada organizirala više od 50 sastanaka, panel rasprava i konferencija s više od 13 000 sudionika i oko 500 govornika, koji su uključivali predstavnike Komisije, Parlamenta, Vijeća i predstavnike otočana iz više od dvadeset zemalja EU. Suorganizirala je i „Ocean Plastics Lab“ izložbu s komadima otpada izvađenog iz mora, koju je posjetilo više od osam tisuća građana ispred Europskog parlamenta.

Briga za kvalitetu života stanovnika na hrvatskim otocima trajno je u fokusu Piculinog rada u Europskom parlamentu. Zbog predanog rada i Europska federacija malih otoka nominirala ga je za europarlamentarca godine kao zastupnika koji je najviše učinio za europske otoke.


Reci što misliš!