U Gradskoj knjižnici Zadar održana je tribina u organizaciji SDP-a, pod nazivom „Raditi da bismo živjeli“, kojom je otvorena rasprava o potrebi redefiniranja odnosa između rada i slobodnog vremena u Hrvatskoj.
Tribinu je moderirao predsjednik zadarskog SDP-a Erol Gaši, a u raspravi su sudjelovali potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, saborska zastupnica Irena Dragić te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ovog Savjeta za digitalno društvo.
Sudionici su se osvrnuli na Programsku deklaraciju SDP-a donesenu na stranačkoj konvenciji, s posebnim naglaskom na model skraćenja radnog vremena kao alata za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Raspravljalo se o mogućnosti koliko takva mjera istovremeno poveća produktivnost i zadovoljstvo radnika, kao i o njezinu utjecaju na razvoj lokalnih zajednica.
Sabina Glasovac kazala je kako skraćenje radnog vremena donosi niz konkretnih koristi: smanjenje troškova odlaska na posao, manje bolovanja te potencijalno produljenje radnog i životnog vijeka. Naglasila je kako veći broj radnih sati ne znači nužno i kvalitetniji život.
Gen Z ruši pravila: posao više nije centar svijeta
– Generacije koje dolaze, posebno Gen Z, sve manje prihvaćaju klasične obrasce kapitalizma i sve više traže ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Rad od 40 i više sati tjedno vodi prema bržem izgaranju – upozorila je Glasovac, podsjetivši na tradicionalni socijaldemokratski model „8-8-8“, koji se danas, kako kaže, ozbiljno narušava jer se radno vrijeme produljuje, a vrijeme za odmor smanjuje i to nam postaje gotovo ”prešutno uobičajeno”.
Glasovac je nastavila s osvrtom postojeći zakonski okvir koji je, kaže, poprilično rigidan, dok je praksa prekovremenog rada vrlo često neuređena, neevidentirana i neplaćena. SDP, istaknula je, zagovara fleksibilizaciju zakona u korist radnika, a ne na njihovu štetu.
U kontekstu ubrzanih tehnoloških promjena, posebno razvoja umjetne inteligencije, Glasovac je naglasila potrebu prilagodbe tržišta rada, uključujući uvođenje skraćenog radnog tjedna – navela je konkretne primjere: za starije od 65 godina, roditelje s malom djecom, samohrane roditelje i osobe s invaliditetom, po uzoru na neke europske zemlje.
Razgovaralo se još i o tome kako je pitanje skraćenja radnog vremena ne samo ekonomsko, već i društveno pitanje koje se tiče kvalitete života, zdravlja radnika i budućnosti lokalnih zajednica.
Saborska zastupnica Irena Dragić upozorila je na ubrzani tempo života koji sve više dominira u našoj zemlji.
–Sve češće čujemo ljude kako govore da su umorni, da nemaju vremena i stalno žure. To nije samo pitanje radnog vremena, nego ritma života – rekla je Dragić.
Istaknula je kako bi skraćenje radnog vremena omogućilo više prostora za obitelj, ali i za angažman u lokalnoj zajednici i volontiranju, čime bi se, smatra, potaknulo ponovno jačanje solidarnosti i društvene povezanosti. Posebno se osvrnula na promjene u svakodnevnom urbanom životu Zadra, gdje se, kako kaže, putovanje do posla i s posla itekako produljilo, ništa više nije ”na deset minuta”, a međuljudski odnosi se urušavaju.
– Ljudi se sve manje poznaju, čak ni susjedi. To je nešto što treba mijenjati – dodala je.
Ivan Matasić naglasio je ključnu ulogu sindikata u borbi za pravedniju raspodjelu rada i kapitala.
– U posljednjih 50 godina raspodjela je u pravilu išla u korist kapitala. I dalje imamo preveliku koncentraciju profita na toj strani. Sindikati su ključni partneri svake odgovorne vlasti, uz poslodavce – kazao je Matasić.
Umorni, pod stresom i stalno dostupni
Sudionici su se još dotaknuli i problema stalne digitalne dostupnosti radnika. Dragić je upozorila kako je nemogućnost „isključivanja“ s posla postala jedna od najnegativnijih karakteristika modernog radnog mjesta.
– Poruke tijekom godišnjeg odmora stvaraju dodatni stres. To je postalo pravilo, a ne iznimka – rekla je, dodajući kako se rješenja mogu tražiti kroz kolektivne ugovore i zakonsku regulaciju.
