Premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak, u povodu obilježavanja 30 godina Daytonskog sporazuma, upozorio da je načelo jednakopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH pogaženo te da su Hrvati već četiri izborna ciklusa lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika.
“Integritet Daytonskog sporazuma počiva na punoj jednakopravnosti
tri konstitutivna naroda, ne na dominaciji većine”, rekao je
premijer u svom obraćanju u Daytonu, podsjetivši da su Hrvati
jedan od tri konstitutivna naroda u BiH te da je njihov status
zajamčen ustavom zemlje koji je sam po sebi dodatak Daytonskog
sporazuma.
“Taj je status poštivan tijekom života predsjednika Alije
Izetbegovića koji je kao supotpisnik Sporazuma poštivao njegov
duh i razumio važnost jednakopravnosti naroda njegove
zemlje, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nažalost, to se načelo gazi
praksom ponavljanog nametanja nelegitimnog hrvatskog
člana Predsjedništva BiH, rezultirajući već četvrtim
izbornim ciklusom gdje su Hrvati preglasani Bošnjacima i lišeni
prava da izaberu svog legitimnog predstavnika”, upozorio je
Plenković koji sudjeluje na proljetnom zasjedanju
Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu.
Naglasio je da prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o
demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova
domovina, koju su branili, izgradili i doprinijeli njenoj
budućnost.
“Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura
da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne
privilegije”, istaknuo je Plenković.
Istaknuo je da se Hrvatska nastavlja zalagati za istinski
politički dijalog, reformu izbornog procesa, funkcionalnost
institucija u cilju poštivanje prava sva tri konstitutivna
naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka i ostalih.
Osvrnuo se na američki pristup pitanju jugoistočne Europe,
kazavši da su Sjedinjene Američke Države prepoznale izbor članova
Predsjedništva BiH kao važan problem.
Rekao je da Daytonski sporazum nije riješio sve izazove u regiji,
ali je otvorio vrata boljoj i mirnijoj budućnost koju i danas
moramo nastaviti štititi i graditi.
“Hrvatska ostaje u potpunosti posvećena očuvanju daytonskog
okvira”, rekao je Plenković i dodao da mu je čast biti u Daytonu,
gradu koji je postao simbol mira kada je Daytonski sporazum
označio kraj do tada najgoreg sukoba u Europi od Drugog svjetskog
rata.
Hrvatska je saveznica BiH
Podsjetio je da je Hrvatska, država koja se devedesetih oduprla
agresiji, zaštitila suverenitet i odigrala ključnu ulogu u
oblikovanju mira u regiji u tim godinama, pod vodstvom prvog
predsjednika Franje Tuđmana nije samo branila svoj
teritorij nego je i doprinijela gradnji mira izvan svojih
granica.
“Važno je podsjetiti da neovisnost BiH ne bi bila moguća bez
iskrene i odlučne potpore hrvatskog naroda u BiH koji u toj
zemlji živi stoljećima”, rekao je Plenković i istaknuo da je
Hrvatska bila saveznik BiH tijekom rata.
Tijekom cijelog rata, Hrvatska je ostala čvrst saveznik Bosne i
Hercegovine, rekao je Plenković i podsjetio da je Hrvatska
pružila utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz Bosne i
Hercegovine, uključujući Hrvate i Bošnjake, uz istodobnu skrb za
do pola milijuna vlastitih raseljenih osoba te da je sva vojna i
humanitarna potpora za obranu, uključujući opskrbu Armije BiH i
Hrvatskog vijeća obrane (HVO), bila dopremljena isključivo preko
hrvatskog teritorija.
“Bez Hrvatske, Bosna i Hercegovina teško bi održala svoju obranu
od agresije kojoj je bila izložena više od tri godine”, rekao je
Plenković.
Također, nastavio je, uloga Hrvatske u osiguranju mira nije
bila slučajna, već kritična i neizostavna.
“Naše vodstvo, vojne akcije i diplomatski angažman pomogli su
okončati rat i utrli put obnovi i pomirenju”, rekao je šef vlade
i ponovio da Hrvatska ostaje u potpunosti opredijeljena za
poštivanje odredbi Daytona te je danas najsnažniji podupiratelj
BiH na njezinom europskom putu.
Istaknuo je da Hrvatska, “kao ponosna članica Europske unije i
pouzdan saveznik unutar NATO-a, ostaje jednako predana
stabilnosti i europskoj perspektivi cijelog zapadnog Balkana”,
ističući da zapadni Balkan nije periferna stvar, već je ključan
za dugoročni mir u Europi i za snagu NATO-a.
Veća ulaganja u obranu
Na kraju izlaganja je istaknuo da NATO ostaje važan oslonac
kolektivne sigurnosti te da je pozicija svih saveznica da, s
obzirom na znatno izmijenjene sigurnosne okolnosti, valja
povećati izdvajanja za obranu.
“Hrvatska je ispunila trenutni zahtjev NATO-a o izdvajanju sad
već više od dva posto BDP-a za obranu, u okviru kojih je 30
posto za modernizaciju”, rekao je Plenković.
Vjeruje da će se na predstojećem samitu NATO-a u Hagu donijeti
povijesne odluke koje će dodatno učvrstiti transatlantski savez.
“Sporazum o povećanju izdvajanja za obranu je nadohvat ruke”,
rekao je Plenković, uz uvjerenje da će saveznici imati koristi od
osnažene transatlantske obrambene industrije, povećanja
obrambenih sposobnosti i unaprjeđenja odvraćanja.
“Sve je to važnu za našu pojedinačnu i kolektivnu sigurnost na
obje strane Atlantika, a samit u Haagu osigurat će da NATO ostane
naš temelj (…) I kako Europa jača svoje obrambene sposobnosti,
angažman SAD-a je i dalje od ključne važnosti”, zaključio je
Plenković.
U Daytonu su uz premijera ministar vanjskih i europskih
poslova Gordan Grlić Radman, nekadašnji ministar vanjskih poslova
te sadašnji posebni savjetnik predsjednika vlade Mate Granić i
nekadašnji hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul.