Obavještajno-diplomatska afera kojom se želi potkrijepiti teza da su hrvatske tajne službe prije nekoliko godina "minirale" arbitražni dogovor o granici snimanjem pokušaja slovenskih dužnosnika da utječu na arbitre, i to po narudžbi hrvatskih vlasti, i u srijedu je u fokusu slovenske političke scene.

Zbog navodnog lobističkog pokušaja Hrvatske da preko posrednika spriječi objavu reportaže koju je o tome pripremila tv postaja POP-TV, što je premijer Andrej Plenković izrijekom demantirao, održan je u utorak sastanak nacionalnog vijeća za sigurnost, povučena slovenska veleposlanica u Zagrebu na konzultacije u Ljubljanu te su uslijedile izjave brojnih političkih aktera kojim se navodno špijuniranje i napad na neovisnost slovenskih medija oštro osuđuju. Danas će se na istu temu održati više otvorenih i zatvorenih sastanaka.

Ministar vanjskih poslova Miro Cerar održat će sastanak s veleposlanicom Smiljanom Knez, održat će se i sastanak parlamentarnog povjerenstva za kontrolu tajnih službi, s direktorom obavještajne službe SOVA naći će se predsjednik Borut Pahor, a očekuju se i nove izjave političkih aktera, stručnjaka za obavještajnu problematiku i medije.

Većina medija u srijedu u svojim komentarima ističe da je pouka "špijunska afere" upozorenje Sloveniji kako mora jačati svoj sigurnosni aparat, a kao posljedica afere najavljuje se daljnje slabljenje političkih odnosa s Hrvatskom.

Jedan od brojnih današnjih novinskih komentara na temu afere tumači navodno otkriće da je čelni čovjek Styrije u Hrvatskoj Ivan Tolj u službi hrvatske politike htio spriječiti "podgrijavanje" priče o djelovanju hrvatske SOA-e na kompromitaciji arbitraže kao "revanš" slovenskih obavještajnih službi hrvatskim kolegama, a drugi snimak Toljeva razgovora povezuje s bivšim direktorom slovenske SOVA-e Damirom Crnčecom, državnim tajnikom u kabinetu premijera Marjana Šareca.

Skandal nakon objavljivanja tonskih zapisa razgovora slovenskog člana arbitražnog suda Jerneja Sekolca i zastupnice Slovenije pred sudom Simone Drenik u kojem razrađuju strategiju utjecaja na druge članove arbitražnog suda i manipuliranja sudskom dokumentacijom natjerao je Hrvatsku da se 2015. povuče iz arbitražnog sporazuma zbog nepopravljive kompromitacije arbitražnog procesa i kasnije ne prizna odluku arbitražnog suda i odbije je primijeniti.