Građani Estonije izlaze u nedjelju na parlamentarne izbore na kojima će se koalicija lijevog centra boriti za svoj opstanak, odmjeravajući snage s liberalnom oporbom i sve jačom krajnjom desnicom.

Gotovo milijun ljudi pozvano je na birališta za parlament koji broji 101 mjesto.

Natječe se deset stranaka i 1.099 kandidata, a nijedna stranka vjerojatno neće dobiti apsolutnu većinu.

Ovo su osmi izbori u Estoniji od neovisnosti, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Ispitivanja javnog mnijenja najavljuju tijesnu utrku između stranke Centar premijera Jurija Ratasa i liberalne stranke Reforme, a odmah iza njih je i krajnje desna stranka EKRE. 

Kampanja je bila fokusirana na porezni sustav, napetosti oko nastave na ruskom za veliku rusku manjinu i jaz između gradova i sela.

Stranka Centar premijera Ratasa dobila je u ispitivanju javnog mnijenja koje je od 14. do 20. veljače proveo institut Kantar Emor 24,7 posto glasova, odmah iza liberalne Reforme koju predvodi bivša europska zastupnica Kaja Kallas s 25,7 posto.

Mogući koalicijski partneri objema vodećim strankama, Socijaldemokratska stranka i konzervativna Pro Patria, u toj anketi dobivaju 10, odnosno devet posto glasova. .

Na krajnjoj desnici, stranka EKRE obećava velikodušna socijalna davanja i protivi se imigraciji, što bi joj moglo omogućiti da gotovo utrostruči svoj rezultat s prošlih izbora i osvoji oko 21 posto glasova, no to ne znači da će lako pronaći koalicijske partnere.

U parlament bi trebalo ući pet do šest stranaka i ta bi rascjepkanost mogla otežati formiranje koalicije.

Centar i Reforma, tradicionalni suparnici, izmjenjuju se na vlasti od proglašenja neovisnosti od Sovjetskog Saveza. U nekim razdobljima čak su i zajedno vladali u velikoj koaliciji. 

Obje stranke podržavaju EU i NATO i znale su dobro upravljati javnom potrošnjom, zahvaljujući čemu zemlja ima najniži omjer duga u odnosu na BDP u eurozoni.

Centar je obećao zamijeniti jedinstvenu stopu poreza na dohodak od 20 posto i korporativnog poreza od 21 posto progresivnim sustavom s više poreznih razreda kako bi se povećali državni prihodi.

Reforma planira povećati neoporezivi dio mjesečnog osobnog dohotka i smanjiti doprinose za nezaposlenost.

Stopa nezaposlenosti kreće se ispod pet posto, dok bi rast trebao doseći 2,7 posto ove godine, nakon 3,5 posto prošle.

Premda kreće iz nezavidne pozicije, s osvojenih sedam posto glasova 2015., stranka EKRE trebala bi na izborima biti treća.

Uvjereno euroskeptična, stranka je pozvala na referendum o "Esexitu", odnosno izlasku iz EU-a, ali taj prijedlog nema nikakvih izgleda za uspjeh jer je zemlja jako naklonjena Uniji.

Estonija je zbog sumnjičavosti prema Moskvi jako atlantistička. Bezrezervno podržava multinacionalni bataljun NATO-a raspoređen na njezinu teritoriju 2017. radi zaštite od mogućih neprijateljskih inicijativa Rusije.

Centar je već godinama prvi izbor ruske manjine. Ona čini četvrtinu stanovništva, od ukupno 1,3 milijuna, a posebno je zabrinjavaju predizborna obećanja Reforme, Pro Patrije i EKRE-a da će ograničiti nastavu na ruskom u školama. Centar želi sačuvati sadašnji sustav, nasljeđe SSSR-a.

Prvi rezultati izbora bit će poznati oko ponoći.