Vlada je u protekloj godini okrenula niz reformi. U središtu su bile porezna i mirovinska reforma, a donošenjem novog zakona, velik je iskorak napravljen i u odnosu na ovršene i blokirane građane. Socijalno najugroženijima Vlada je izašla u susret i povećanjem minimalne plaće. Ideološke sukobe u društvu donijele su Istanbulska konvencija i Marakeška deklaracija.

Ministar financija Zdravko Marić rebalans i proračun za iduću godinu predstavio je na sjednici zajedno s paketom devet poreznih zakona kojima se od 1. siječnja 2019. snižava PDV na dio prehrambenih proizvoda s 25 na 13 posto. Stopa od 5 posto proširena je s lijekova na recept i na bezreceptne lijekove. Porezno rasterećenje rada ministar je proširio još jednom mjerom - povećanjem neoporezivog iznosa nagrada koje poslodavci radnicima daju kao božićnicu, regres ili 13. plaću s dosadašnjih 2500 na 7500 tisuća kuna.

"Dakle, tri puta povećavamo iznos neoporezivih primitaka, i ono što je najzanimljivije i najvažnije spomenuti, taj ćemo pravilnik pokrenuti odmah i propisati da na snagu stupa ove godine", rekao je Marić.

Na jednoj od sljedećih sjednica usvojen je i prijedlog o povećanju minimalne plaće, čime je ona uvećana za 9 posto, s 2751 na 3000 kuna.

"Brinemo se o onima koji su najugroženiji. Prema procjenama Ministarstva, oko 37 tisuća ljudi ima minimalnu plaću", rekao je premijer Plenković.

Vlada je donijela i paket zakona o mirovinskoj reformi. Od 2033. godine u mirovinu će i muškarci i žene ići tek nakon 41 godine radnog staža.

"Netko tko je studirao do 24. godine plus 41 godina staža moći će sa 65 godina ići u mirovinu. Prema tome, 67 godina će biti granica samo za one koji nisu uspjeli skupiti puni staž, odnosno 41 godinu staža", poručio je ministar.

Vlada je ove godine pokušala riješiti problem na koji se upozorava godinama te je donijela zakon kojim se izašlo u susret blokiranim građanima kojih je čak 325 tisuća. Onima koji duguju dulje od tri godine otpisan je dio duga, a uvedena je i mogućnost obročne otplate.

"Riječ je o nečemu što radimo kako bismo pružili ruku solidarnosti, ali ponavljamo da se dugovi i obaveze koje su preuzete moraju ispunjavati, moraju plaćati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obaveznih odnosa", izjavio je premijer Plenković.

Vlada je donosila i neke odluke koje su izazvale ideološke prijepore u javnosti, a o njima se raspravljalo danima. Jedna od njih je i usvajanje Istanbulske konvencije. Kako bi ublažio protivljenje desne struje unutar vlastite stranke, Konvencija je usvojena s interpretativnom izjavom. Premijer je tada rekao:

"Nema skrivenih namjera, pogotovo ih nema Vlada, nego ima želje da se i s ovim međunarodno pravnim instrumentom riješi problem koji postoji u hrvatskom društvu, a ja kao predsjednik i Vlade i HDZ-a ne želim da na njega polaže pravo samo jedan dio političkog spektra u Hrvatskoj", izjavio je Plenković.

Osim Istanbulske konvencije, Vlada je problem imala i oko Marakeške deklaracije. Desne struje u društvu tvrdile su da se radi o dokumentu koji briše granice između legalnih i ilegalnih migracija. No, na koncu je u Marakeš poslan ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a deklaracija je usvojena.

"Hrvatsku u Marakešu predstavlja ministar unutarnjih poslova i na taj način šaljemo poruku da je migracijska politika jedna tema na koju Hrvatska gleda iz položaja i optike u kojoj mi jesmo. Imamo svoje odgovornosti i zadaće", rekao je Plenković.

Vlada je ove godine sjednice održala u Vukovaru, Kninu, Sisku, Puli, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Hvaru i Splitu. U Splitu su izglasani projekti i investicije teški čak 2 milijarde kuna.