Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom prosinca, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,1 posto (prema 28,4 posto iz studenog).

U odnosu na lanjski prosinac stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila pad od 2,7 postotnih bodova (s lanjskih 30,8 posto na sadašnjih 28,1 posto). S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 17,0 posto prema 17,4 posto iz studenog). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz prosinca (22,3 posto) i ova je stranka zabilježila pad potpore od 5,3 postotna boda.

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,4 posto (prema 12,1 posto iz studenog). Na međugodišnjoj razini Živi zid je zabilježio rast od 1,4 postotnih bodova (s lanjskih 11 posto na sadašnjih 12,4 posto). Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,3 posto (prije mjesec dana 6,3 posto), dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi pad (s lanjskih 7,5 na sadašnjih 7,3 posto).

Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (Živi zid i Most), dok su preostale dvije (HDZ i SDP) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast samo jedne od četiri vodeće stranke (Živi zid za 1,4 postotnih bodova). 

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 3,1 posto slijedi HSS (u studenom 3,2 posto), te dvije stranke s potporom od 2,7 posto (Neovisni za Hrvatsku i Stranka BM 365). Slijedi HNS s 2,1 posto, Pametno s 1,9 posto, Glas s 1,7 posto. Iznad 1 posto izborne potpore su i IDS i Hrast (po 1,5 posto).

Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,8 posto (prema prošlomjesečnih 13,3 posto).

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži "Nitko" (niti jedan političar) što je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,3 posto (prema 21,1 posto u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 19,4 posto).

Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,1 posto izbora (prije mjesec dana 11,4 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 6,2 posto (prema 4,9 posto iz studenog). Anka Mrak Taritaš je na petom mjestu s izborom od 6 posto (u studenom 6,8 posto). Nagađanja o povratku bivšeg premijera Milanovića u aktivnu politiku podigla su njegov izbor na 5,2 posto (s 2,7 posto iz studenog).

Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,2 posto), Tonino Picula (2,6 posto), Božo Petrov (2,5 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,1 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto s Krešom Beljakom i Mirom Buljem.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24 posto (u odnosu na 24,4 posto iz studenog). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,8 posto (u studenom 12,6 posto). Na trećem su mjestu "Svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,5 posto (prema 11,8 posto iz studenog).

Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,2 posto izbora (u studenom 7,7 posto), a Zlatko Hasanbegović (6,8 posto prema 4,9 posto iz studenog) i Milan Bandić (6,7 posto prema 5 posto iz listopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milijan Brkić (4,8 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto), Milan Kujundžić (3,7 posto) i Gordan Jandroković (2,5 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,9 posto građanki/građana (prema 20 posto iz studenog). U ovomjesečnom istraživanju 68,9 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz studenog.

Kakav je smjer zemlje ne zna 9,2 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto (u studenom 62 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 44,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 7,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i petom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 32 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,8 posto (u studenom je iznosila 50,6 posto).

Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,26 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). To je nova najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,33), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,14 (u odnosu na 3,12 koliko je izmjereno početkom studenog). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,90 (u studenom 1,89).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana, kao i u prethodna dva mjeseca, su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 16,7 posto hrvatskih građana. Osvajanje Davisovog kupa je drugi najvažniji događaj za 15,9 posto građana, dok je izručenje Ivice Todorića i njegovo puštenje iz pritvora u Remetincu uz jamčevinu na trećem mjestu s izborom od 11,9 posto.

Nedostatak radne snage u Hrvatskoj i iseljavanja mladih je izbor 10,7 posto građana, dok su rasprave o mirovinskoj i poreznoj reformi najvažnija tema za njih 10,2 posto. Četiri su teme s izborom većim od 4 posto: pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj i protumigrantska histerija na društvenim mrežama (5,7 posto), dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru (5,2 posto), sukob u vladajućoj koaliciji (5,2 posto) i novi prijepori između predsjednice i Vlade (4,2 posto).

Za pet je tema zabilježen izbor viši od 1 posto: obnovljene rasprave o zabrani ustaškog znakovlja u svjetlu austrijske inkriminacije (2,0 posto), rasprave o novoj zakonskoj regulaciji pobačaja (2,0 posto), Dinamo izborio europsko proljeće nakon 48 godina (1,7 posto), Bandićevi problemi s većinom u Zagrebu, te prijepori s braniteljima nakon posjete srbijanskog političara Palme (1,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 6,5 posto.