Saborski klubovi dali su u četvrtak nepodijeljenu podršku prijedlogu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, no i upozorili kako je važno jasno definirati potrebna sredstva za njegovu provedbu te sustavno razvijati svijest o činjenici da se "jednim klikom miša može urušiti sve"

"Zakon se oslanja na strategiju kibernetičke sigurnosti iz 2015. Predstavlja logičan slijed kako bi se uvela sigurnost za građane i gospodarske subjekte te državne institucije u cjelini", poručio je državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić.

SDP-ovca Gordana Marasa brinulo je kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj te postaje li ona predloženim odredbama sigurnije mjesto, kada je riječ o kibernetičkom kriminalu.

"Točno je naveden podatak od devet dosadašnjih napada iz javnog izvješća Sigurnosno obavještajne agencije. Treba napomenuti da se to odnosilo samo na državne institucije. Ono što se ovim zakonom rješava je da ključni davatelji usluga nisu samo u državnom sektoru, to se sada počinje odnositi i na sve one druge koji se nalaze u prostorima energetike, električne energije, nafte, plina, prijevoza - zračnog, željezničkog, vodnog, cestovnog, bankarstva, infrastrukture, financijskog tržišta. Jednako tako zdravstveni sektor, opskrba vodom", naveo je SDP-ov Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Naglasio je i kako treba razvijati svijest o činjenici da se "jednim klikom miša može urušiti sve".

Predloženim zakonom  ispunjava se obveza implementacije Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava čime bi se trebali stvoriti preduvjeti za uspješno stvaranje sigurnog digitalnog društva. Direktiva je usmjerena prema dvije skupine obveznika. Prvu skupinu čine operatori koji pružaju ključne usluga za društvo i nacionalnu ekonomiju, a drugu skupinu obveznika primjene mjera utvrđenih direktivom čine davatelji digitalnih usluga.

Petrijevčanin Vuksanović: 51 posto europskih građana nema elementarno razumijevanje o kibernetičkim prijetnjama

HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović iznijela je podatak iz EU istraživanja prema kojem čak 51 posto europskih građana nema elementarne informacije o kibernetičkim prijetnjama, a 69 posto nema elementarno razumijevanje o  izloženosti rizicima u pogledu kibernetičke sigurnosti.

SDP-ovac Boris Lalovac ističe kako su državi potrebna puno značajnija i veća sredstva da bi se uopće mogli nositi sa svima onima koji će sudjelovati u takvim napadima.

"Vidim da ovdje u samom Zakonu nije navedeno koji je to iznos sredstava", kazao je Lalovac. 

"Proračun je prilično velik, a koliko sam ja upoznata omogućena su sredstva iz dva fonda iz CEF-a i GrowCERT-a tako da su ona na raspolaganju već ove godine jer bez novca nema ni provedbe ovih akcija", kazala je Petrijevčanin Vuksanović.

Vesna Pusić (Glas) podsjetila je na jučerašnju sudsku odluku kojom se zabranjuje rad Cambridge analitika.

"Instituciji, za koju se sada već otvoreno govori da je bitno utjecala na rezultate američkih izbora... Skupili su podatke za 200 milijuna ljudi, s tezom, da s preko 60 objava, lajkova i hejtova, mogu predvidjeti 80 posto kako će netko glasati, sa 150 mogu predvidjeti u potpunosti, dakle s minimalnim odstupanjima i onda na taj način naravno ciljaju i planiraju tu kampanju", rekla je Pusić.

U tom kontekstu smatra da u zakonu nema korištenje kibernetičkih podataka iz cyber sfere za politički utjecaj i političku disrupciju.

"To nema nikakvog razloga da ne bude... ja bih se dala kladiti da toga ima i u Hrvatskoj", zaključila je.