Referendum u Turskoj nije održan u skladu s europskim standardima, zaključila je u ponedjeljak zajednička promatračka misija OESS-a i Vijeća Europe

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku rekla je da pristupni pregovori između te zemlje i EU-a moraju biti suspendirani ako se usvojeni paket reformi provede bez izmjena.

"Referendum je održan u nejednakim uvjetima jer dva tabora u kampanji nisu imala jednake mogućnosti", rekao je Cezar Florin Preda, član promatračke misije i šef izaslanstva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

S njim se složila Tana De Zulueta, šefica izaslanstva OESS-a. "Referendum je održan u političkom okruženju u kojemu su ograničene temeljne slobodne važne za istinski demokratski proces zbog izvanrednog stanja i dvije strane nisu imale jednake mogućnosti da izlože svoja stajališta biračima".

"Naknadne promjene u prebrojavanju glasova onemogućile su mjere opreza protiv prijevara", kazao je Preda aludirajući na odluku Središnjega izbornog povjerenstva da prizna glasačke listiće bez pečata.

"Ne govorimo o prijevarama jer o tome nemamo nikakvih informacija", rekao je on, dodavši da to pitanje ne spada u njihovu nadležnost.

Prema promatračkoj misiji, osim nejednakih mogućnosti i ograničenja temeljnih sloboda, kampanju za referendum je obilježilo i jednostrano medijsko praćenje.

Pristupni pregovori između Turske i Europske unije moraju biti suspendirani ako se reforme odobrene na turskom referendumu provedu bez izmjena, izjavila je izvjestiteljica Europskog parlament za Tursku Kati Piri.

"Jasno je da se zemlja ne može pridružiti EU-u s ustavom koji ne poštuje razdvajanje ovlasti i nema ravnotežu vlasti", rekla je Piri u izjavi objavljenoj na svojoj internetskoj stranici.

"Ako se taj paket (reformi) provede bez izmjena, to će morati dovesti do formalnog suspendiranja pristupnih pregovora s EU-om. Nastavak razgovora o integraciji Turske u Europu u sadašnjim okolnostima postao je lakrdija", napisala je.

Turci su na nedjeljnom referendumu tijesnom većinom, s nešto više od 51 posto, podržali ustavne promjene kojima se šire ovlasti predsjednika Tayyipa Erdogana. Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP. O njima se odlučivalo na referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i gospodarski rast, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.

Reakcije iz Europe na rezultat referenduma bile su opreznije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i vice kancelar i ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel izjavili su da bi predsjednik Recep Tayyip Erdogan trebao "uspostaviti dijalog pun poštovanja sa svim političkim i društvenim snagama".

Također su rekli da njemačka vlada priznaje preliminarne rezultate referenduma, ali da još čeka procjenu OESS-a.

Francuska vlada smatra da bi vrijednosti i obaveze koje Turska ima kao članica Vijeća Europe trebale "nagnati njezinu vladu na otvoren i pošten dijalog sa svim dijelovima političkog i društvenog života", priopćeno je iz Elizejske palače. 

Ured predsjednika Francoisa Hollande navodi da je "na Turcima i samo na njima da odluče o tome kako će organizirati svoje političke institucije, ali objavljeni rezultati pokazuju da je tursko društvo podijeljeno glede planiranih dubokih reformi".

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak novinarima da se rezultati turskog referenduma moraju poštovati jer se radi o unutarnjoj stvari Turske.