Sudovima s manje od pet sudaca i onima koji su manje od 50 kilometara udaljeni od prvog sljedećeg suda - opstanka, kažu vladajući, - nema

Hrvatski je sabor raspravljao o reformi pravosuđa, odnosno o Vladinu prijedlogu kojim se mreža hrvatskih sudova nastoji prilagoditi europskim standardima. Predloženim Zakonom o područjima i sjedištima sudova predviđa se racionalizacija mreže sudova, na način da se broj općinskih sudova želi sa sadašnjih 107 smanjiti na 65, što bi se sukcesivno provodilo do kraja 2019.

Sudovima s manje od pet sudaca i onima koji su manje od 50 kilometara udaljeni od prvog sljedećeg suda - opstanka, kažu vladajući, - nema. Cijela operacija samo u ovoj godini stajat će 40 milijuna kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da bi se fizičko spajanje sudova provodilo prema kriterijima priljeva predmeta za pet sudaca, broja stanovnika u određenoj sredini, udaljenosti od 50 kilometara od suda do suda, ukupnog broja riješenih i neriješenih predmeta, uz iznimku geografskih specifičnosti sudova na otocima. Dodao je kako analize pokazale da se Hrvatska ubraja u europske države s najvećim brojem sudova, sudaca i administrativnog osoblja, ali, unatoč tomu, i s najvećim brojem neriješenih sudskih predmeta.

Oporba je kritizirala je prijedlog, prozivajući Vladu da tom, kako su je nazivali, kozmetičkom mjerom neće postići učinkovitije i dostupnije pravosuđe.

Klubovi vladajuće koalicije iznijeli su suprotno mišljenje, tvrdeći da će ta, kao i ostale mjere iz strategije reforme pravosuđa, doprinijeti bržoj i kvalitetnijoj pravdi.

Željko Vincelj (HNS) upozorio je da se predloženim Zakonom neće riješiti kronična bolest pravosuđa, a to je veliki broj neriješenih predmeta i nestručni suci.

Ingrid Antičević Marinović (SDP) smatra kako će sudovi građanima, posebno onima koji žive u manjim sredinama biti još nedostupniji, a time i pravda. Vladu je prozvala da predloženom mjerom želi pokazati kao da nešto čini uslijed zamrzavanja pregovaračkog poglavlja o pravosuđu i korupciju, a da nije stvorila nikakve preduvjete, niti kadrovske niti prostorne, kako bi racionalizacija mreže sudova uistinu mogla i zaživjeti.

Iako najavljuje potporu predloženom zakonu u prvom čitanju, Ratko Gajica (SDSS) smatra da su stvari postavljene naopako. Istaknuo je kako se prvo trebala temeljito razraditi strategija reforme pravosuđa, a tek onda, na temelju i po principima te strategije, ići na racionalizaciju mreže sudova.

Vladimir Šeks rekao je da će HDZ podržati predloženi zakon. Da je racionalizacija mreže sudova nužna Šeks vidi u činjenici da suci u manjim sudovima ne mogu voditi sve sudske postupke, i kaznene, i civilne, i sve ostale, već da se trebaju specijalizirati za određenu granu sudovanja.