Primopredaja štafetne palice održana je na Trgu Europa u Novoj Gorici

Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, čija je zemlja predsjedala Europskom unijom proteklih šest mjeseci, u ponedjeljak poslijepodne je "štafetnu palicu" predao francuskom kolegi Bernardu Kouchneru čija zemlja preuzima šestomjesečno predsjedanje od 1. srpnja.

Primopredaja štafetne palice održana je na Trgu Europa u Novoj Gorici, gdje je u prisutnosti slovenskog državnog vrha i tadašnjeg predsjednika Europske komisije Romana Prodija prije više od četiri godine, 1. svibnja 2004, svečano proslavljen ulazak Slovenije u Europsku uniju.

"Mi Slovenci danas predajemo u ruke vama Francuzima Europsku uniju. Moram reći da je EU u trenutku kad ti je predajem u ruke u dobrom stanju", rekao je Rupel pozdravljajući Kouchnera u gradu na slovensko-talijanskoj granici.

"Naše predsjedanje izbliza se možda činilo kao niz malih koraka, ali se napredak vidio iz daljine. Rušenje zidova, otvaranje vrata i prozora mogućnosti bila je politika Europske unije, a tako će biti i u buduće", rekao je Rupel.

Zahvaljujući slovenskom kolegi na uspješnom vođenju integracije, Kouchner je rekao da je Slovenija obavila velik posao.

"Istina je da Slovenija nije zemlja s mnogo stanovnika, ali je sa svojim ministrom vanjskih poslova i njegovim ekipama napravila velik posao. Možete se ponositi svojim radom i poticajem koji ste dali Sloveniji i cijeloj Europi", rekao je Kouchner.

Slovenski političari proteklih su dana ocijenili kako je Slovenija vođenjem EU-a u zadnjih šest mjeseci dokazala da i male zemlje mogu uspješno voditi velike integracije, te tako povećati svoju samosvijest i ulogu. Premijer Janez Janša nazvao je predsjedanje EU-om "dragocjenim iskustvom", a diplomati posebno ističu kako nekoliko tisuća slovenskih dužnosnika iz prve ruke upoznalo kako stvarno djeluje mehanizam odlučivanja i djelovanja europskih institucija, što se ne može doznati ni iz jednog priručnika.

Diplomati iz Bruxellesa koji su početak mandata na čelu EU jedne od "novih" članica, a uz to i zemlje ograničenih političkih kapaciteta, dočekali sa skepsom uspoređujući zadatak Ljubljane s mehanizmom bicikla koji mora pokrenuti jumbo-jet i koji su smatrali da će najveći uspjeh biti ako Slovenci u tom poslu ne naprave velike pogreške, sada su ocijenili da je Slovenija mandat obavila uspješno. Po njihovoj ocjeni je Slovenija, kao "specijalist" za Balkan, dala prilog objedinjavanju europske politike nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, a u isto vrijeme zagovarala i ubrzano približavanje Srbije Europskoj uniji.

U Ljubljani tumače kako su sve zemlje u regiji u prvoj polovici ove godine uspjele napraviti "korak naprijed" u institucionalnom povezivanju s EU-om: BiH je konačno potpisala SSP, a Srbija perspektivu učlanjenja uz poznate uvjete i mogućnost dobivanja proeuropske vlade nakon zadnjih izvanrednih izbora.

U odnosu na Hrvatsku, slovenska diplomacija isticala je stajalište da relativno mali napredak u otvaranju pregovaračkih poglavlja nije bio uzrokovan slovenskim "principijelnim stajalištem" oko ZERP-a, na koji je izgubljeno mnogo vremena i energije u odnosima Zagreba i Ljubljane, ali i u odnosima Zagreba i Bruxellesa.

Sjenu na slovensko predsjedavanje integracijom bacio je negativni rezultat referenduma u Irskoj na kojemu je odbačen Lisabonski ugovor, uz karakterističnu izjavu slovenskog premijera da to neće utjecati na pristup Hrvatske integraciji budući da će se do njenog primanja stvari urediti, ali da su Irci svojom odlukom ipak donekle "promijenili raspoloženje" koje postoji prema ideji proširenja i integraciji zapadnog Balkana.

Na unutarnjepolitičkom planu slovenska oporba zamjera premijeru Janši i vladi desnog centra da su tijekom predsjedanja "propuštali prilike" za jaču promociju nacionalnih interesa. Ankete pokazuju da, unatoč uspješnom mandatu na čelu EU, Janšina vlada ubrzano gubi potprou birača, a Janšina stranka svoje birače.

Analitičari za to najodgovornijm smatraju inflacijske trendove i rastuće uvjerenje birača da Janša nije ispunio obećanja o "blagostanju za sve a ne samo za neke", kao i popularno uvjerenje u Sloveniji da za inflaciju nije krivo samo globalno poskupljenje goriva i hrane nego i euro čijim se preuzimanjem sadašnja vlada hvalila kao jednim od svojih najvećih uspjeha.