Postojeći propisi ne dopuštaju gradovima i lokalnim jedinicama, uključujući i Zagreb, da se godišnje zaduže za više od 500 do 600 milijuna kuna

Centralna vlast najavljuje da će zatvoriti rupu u zakonu koju je pronašao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon što je financiranje lokalnih projekata prebacio na krovno gradsko poduzeće i tako zaobišao zakonske restrikcije.

Ministar financija Ivan Šuker kaže da će zaduživanje lokalnih poduzeća također staviti pod kontrolu Vlade jer se ono lani rasplamsalo zaduživanjem Zagrebačkoga holdinga na londonskoj burzi za 300 milijuna eura. Ta priča ponovno aktualizira staru dvojbu jesu li gradovi prezaduženi ili su žrtve rastrošne državne politike na kojima vlada trenira strogoću da bi sebi stvorila prostor za nesmetanu potrošnju, javlja Večernji list.

Postojeći propisi ne dopuštaju gradovima i lokalnim jedinicama, uključujući i Zagreb, da se godišnje zaduže za više od 500 do 600 milijuna kuna. Domaći ekonomisti, strani bankari i rejting-kuće smatraju da veliki gradovi u Hrvatskoj imaju bolji kreditni rejting od države, zbog čega ih rado i financiraju te im pomažu da zaobiđu Vladine restrikcije.

U Ministarstvu financija kažu da je sada 128 jedinica lokalne samouprave zaduženo više od zakonskog ograničenja, ali ipak priznaju da među njima nema velikih gradova kao što su Zagreb, Split, Rijeka, Varaždin, Osijek i Dubrovnik. Kod njih se, posebno kod Zagreba, u novije vrijeme više problematizira način trošenja novca od ukupnoga zaduženja, koje više nije ni tako malo. Prije tri godine sve su lokalne jedinice dugovale 4 milijarde kuna, a ove je samo Zagreb zadužen gotovo 8 milijardi kuna.

"Kontrola ukupnoga zaduživanja lokalnih jedinica i njihovih tvrtki treba postojati, i taj problem objektivno postoji. Stoga treba pozdraviti svaki pomak prema kvalitetnijem pregledu ukupnih zaduženja", kaže dr. Branko Grčić, Vladin pregovarač s EU za regionalnu politiku i zastupnik SDP-a.

Grčić ipak upozorava da gradovi nisu tražili prečace bez razloga pa poziva Vladu da razmotri kriterije i limite za ukupno zaduživanje. Dodaje da bi Hrvatska na godinu do ulaska u EU iz IPA-programa trebala dobivati oko milijardu kuna, za što mora osigurati četvrtinu vlastita novca, a to će biti teško bez dodatnoga zaduženja.

Kada uđe u EU, Hrvatska će posebno za regionalne programe godišnje moći povlačiti oko 6 milijardi kuna, za što će također morati osigurati udjele. U Vladi zasad odgovaraju tek da se na projekte koji se provode modelom javno-privatnoga partnerstva odnose dodatni limiti, a ne temeljni, te da u ta ograničenja ne ulaze projekti financirani iz programa EU.