Prema njegovim podacima, samo u elektroenergetici Hrvatska će uz sadašnjih 4.000 megavata instalirane snage, do 2020. godine trebati novih 3.500 megavata

Procjene o potrebama za energentima u Hrvatskoj pokazuju da nas očekuje snažan razvojni ciklus u energetici zbog čega je potrebno brže donositi odluke o investicijama u energetski sektor, rekao je danas potpredsjednik Vlade Damir Polančec predstavljajući osnovne naznake buduće energetske strategije.

Godišnje stope rasta potrošnje energije ukazuju na to da Hrvatska treba, kako je rekao, "ekstremno ulagati" u nove energetske kapacitete, pogotovo zato što usporedo s rastom potrošnje energetski objekti stare i nekima od njih predstoji zatvaranje.

Prema njegovim podacima, samo u elektroenergetici Hrvatska će uz sadašnjih 4.000 megavata instalirane snage, do 2020. godine trebati novih 3.500 megavata.

Hrvatska je, kaže, izuzetno ovisna o uvozu energenata i danas uvozi oko 50 posto svojih potreba za energentima. Danas Hrvatska uvozi 23 do 24 posto električne energije, 40 posto plina te 80 posto nafte i naftnih derivata.

Uz kalkulacije prosječne stope rasta potrošnje energenata u predstojećem razdoblju treba ukalkulirati i druga ograničenja vezana uz međunarodne dogovore, kazao je Polančec.

To su primjerice obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova, obvezu da se do 2020. godine iz obnovljivih izvora proizvodi 19 posto električne energije kao i da se kroz programe energetske učinkovitosti dotad uštedi 9 posto energije prema prosjeku potrošnji od 2001. do 2005. godine. Hrvatska ima obvezu do 2020. godine udio biogoriva u potrošnji benzina i dizela povećati na 10 posto, podsjetio je.

Polančec je najavio da pri oblikovanju energetske strategije slijedi trotjedna rasprava s ekolozima, prostornim planerima i političarima, nakon čega će biti javno predstavljena i o njoj otvorena javna rasprava.

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva novinare je iscrpno izvijestio i o rezultatima studije za odabir lokacije termninala za ukapljeni prirodni plin (LNG).

Radnoj skupini Vlade predložena je lokacija Dina na otoku Krku u Općini Omišalj, a Polančec vjeruje da će to, nakon radne skupine prihvatiti i Vlada.

Smatra da bi do kraja godine trebalo donijeti konačnu odluku o lokaciji terminala. U istom razdoblju trebalo bi urediti odnose unutar Adria LNG konzorcija, rekao je Polančec ponavljajući da je uvjet i da u tom konzorciju hrvatski udio bude 25 posto.

Mi želimo 25 posto, a onda ćemo ispregovarati odnose Ine, HEP-a i Plinacro-a, kazao je, dodajući da bi do kraja godine trebalo urediti i te odnose i osnovati posebnu tvrtku čiji bi osnivači bili Ina, HEP i Plinacro.

Potpredsjednik Vlade naveo je i da nakon donošenja odluke o lokaciji treba izmijeniti prostorno-plansku dokumentaciju, izraditi idejno rješenje, provesti potrebna istraživanja i procjenu utjecaja na okoliš.

Investicija u izgradnju LNG terminala procjenjuje se na 700 milijuna do milijarde eura, a Polančec smatra da je prvotni rok za izgradnju LNG-a 2011. preoptimističan. Realno je promišljanje da bude završen 2014. godine, kazao je.