Zakonom se utvrđuje i da vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne ili fizičke osobe, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima

U raspravi Hrvatskog sabora o novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić rekao je da bi novi zakon trebao ubrzati raspolaganje i gospodarenje tim zemljištem te pooštriti uvjete za njegovu prenamjenu, što dosadašnji zakon nije uspio, javlja HTV

Objasnio je da novi zakon predviđa da naknada, u slučaju prenamjene zemljišta izvan granica građevinskog područja, bude 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar granica građevinskog zemljišta, a za osobito vrijedno zemljište 100 posto prosječne cijene. Za poljoprivredno zemljište unutar granica građevinskog područja naknada bi iznosila 5 posto, odnosno 10 posto prosječne cijene zemljišta.

Zakonom se utvrđuje i da vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne ili fizičke osobe, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima. Ministar Pankretić je rekao i da se poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu može prodati, dati u zakup ili dugogodišnji zakup te, kada je riječ o ribnjacima, u koncesiju.

Zemljište bi se u zakup davalo na rok od 20 godina i tada Ministarstvo više ne bi davalo suglasnost za prodaju ili zakup, te u dugogodišnji zakup na rok od 50 godina uz suglasnost ministara poljoprivrede i financija, a na isti rok izdavale bi se koncesije za ribnjake.

Zakup za minirano poljoprivredno zemljište ne bi se plaćao u prvih deset godina ako zakupoprimac podmiri troškove razminiranja, prenosi Hina. Ministar je rekao i da bi se prihodi od prodaje i zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta dijelili u omjeru 25 posto državi, 25 posto županiji i 50 posto lokalnoj samoupravi, prihode od dugogodišnjeg zakupa u istom bi omjeru podijeli država i lokalne jedinice, a od koncesija na ribnjacima 70 posto prihoda išlo bi državi i 30 posto lokalnoj samoupravi.