Za Irak je kazao kako nije siguran hoće li demokracija dugoročno preživjeti u toj zemlji, što će biti tema za buduće predsjednike SAD-a

Američki predsjednik George W. Bush, na svojoj je zaključnoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući, u ponedjeljak ocijenio kako je "najhitnija prijetnja" s kojom će se suočiti njegov nasljednik Barack Obama "mogući napad na Sjedinjene Države", prenosi Net.hr .

Bush, koji će za osam dana predati ovlasti Obami, rekao je da će se novi vrhovni zapovjednik oružanih snaga suočiti s "neprijateljem koji želi nanijeti štetu Americi i Amerikancima". Naglasio je kako će to biti glavna prijetnja za Obamu i predsjednike nakon njega.

Odgovarajući na široki spektar novinarskih pitanja, Bush se dotaknuo mnogih tema vezanih uz aktualna zbivanja, te uz njegovu politiku u proteklih osam godina i predsjedničko naslijeđe.

Na pitanje o zahtjevu za odobravanje preostalih 350 milijardi dolara iz programa TARP za sanaciju financijskog sektora, za koji se posljednjih dana izvješćuje da ga Kongresu planira podnijeti i aktualna i buduća administracija, Bush je rekao da će podnijeti takav zahtjev samo ako to od njega zatraži Obama, što on do sada nije učinio.

"Ne namjeravam podnijeti taj zahtjev, osim ako on od mene to izričito zatraži", rekao je Bush.

Odgovarajući na upit očekuje li prekid vatre u sukobu u Gazi dok još bude u Ovalnom uredu, Bush je ponovio da je "održivi" prekid vatre moguć samo ako Hamas prekine s raketnim napadima na Izrael, za što je važno i da se zaustavi s krijumčarenjem oružja za Hamas preko Egipta.

Rekavši da se "Izrael ima pravo braniti", Bush je dodao da istodobno mora voditi računa o civilnim žrtvama. Bush je ponovio svoj zahtjev iz 2002. za stvaranjem palestinske države, koja će živjeti u miru s Izraelom.

Na upit o nekadašnjoj "osovini zla" kako je nazivao Irak, Iran i Sjevernu Koreju, Bush je rekao da je "Iran još uvijek opasan", a Sjeverna Koreja "još uvijek problem", posebice zbog obogaćivanja urana, te je kroz pregovore važno uvesti strogi režim provjere njezina nuklearnog programa.

Za Irak je kazao kako nije siguran hoće li demokracija dugoročno preživjeti u toj zemlji, što će biti tema za buduće predsjednike SAD-a.

Braneći svoju odluku o američkoj vojnoj intervenciji u Iraku, koja je bitno odredila njegovo predsjedništvo, Bush je rekao da je "nepronalaženje oružja za masovno uništenje bilo značajno razočaranje". Glavno opravdanje za rat koji je počeo u ožujku 2003. bilo je navodno oružje za masovno uništenje u posjedu režim Saddama Husseina.

Kao jednu od svojih najvećih grešaka, Bush je izdvojio proglašenje intervencije u Iraku uspješno završenom prije pet godina, na nosaču zrakoplova u Perzijskom zaljevu, pod velikim natpisom Misija izvršena.

Od tada je u Iraku poginulo više od 4000 američkih vojnika, što je jedan od razloga zbog kojeg Bush napušta Bijelu kuću kao jedan od najnepopularnijih američkih predsjednika, s podrškom tek nešto više od četvrtine birača.

"Staviti natpis Misija izvršena na nosač zrakoplova bilo je greška", rekao je Bush.

S ponosom je istaknuo kako je slanje dodatnih 30.000 američkih vojnika u Irak 2007., rezultiralo drastičnim padom razine nasilja i stabiliziranjem Iraka.

Odbacio je ocjenu o narušenom moralnom ugledu Amerike u svijetu tijekom njegova predsjedništva zbog rata u Iraku, zatočeničkog logora u Guantanamu i drugih kontroverzi, rekavši "idite u Afriku, idite u Indiju, u Kinu i pitajte za ugled Amerike". Dodao je kako zna da zbog rata u nekim europskim zemljama nije popularan, ali da njegov prioritet nikada nije bila popularnost, već "interesi i sigurnost Amerike".

"Većina ljudi u svijetu cijeni Ameriku i gledaju nas kao snažne, suosjećajne ljude, kojima je jako stalo do univerzalnosti slobode", rekao je Bush.