Brammertz bi svoje izvješće o suradnji država koje su pod nadležnosti Haaškog suda trebao podnijeti Vijeću EU-a u lipnju

Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz ocijenio je u Bruxellesu na sastanku s veleposlanicima zemalja članica EU-a da je Hrvatska učinila pozitivan korak u suradnji s Haaškim sudom, doznaje Hina iz diplomatskih izvora.

"Brammertz je rekao kako je Hrvatska priznala da postoje dokumenti koji do sada nisu bili na raspolaganju i to je ocijenio pozitivnim korakom", rekao je za Hinu europski diplomat, pošto je glavni haaški tužitelj iza zatvorenih vrata govorio o suradnji s Haaškim sudom zemalja kandidata i mogućih kandidata, prenosi Totalportal.hr .

Po tome izvoru, Brammertz nije govorio u kategorijama "pune ili nepotpune suradnje".

"To nije bilo izvješće glavnog tužitelja, nego izmjena mišljenja s veleposlanicima država članica", rekao je izvor, dodavši da su se sva pitanja veleposlanika odnosila na mogućnost pristupa dokumentima koje traži haaško tužiteljstvo.

Brammertz bi svoje izvješće o suradnji država koje su pod nadležnosti Haaškog suda trebao podnijeti Vijeću EU-a u lipnju.

Po diplomatskom izvoru, Brammertz je ocijenio hrvatsku suradnju "boljom nego je bila" i "misli sve najbolje o hrvatskom ministru pravosuđa Ivanu Šimonoviću".

Glasnogovornica haaškog tužitelja Olga Kavran izjavila je za Hinu kako je "Hrvatska potvrdila da su od 105 dokumenata koje Haag traži već dvije godine 23 proizvedena u akciji 'Oluji'. Sada će se Hrvatska usredotočiti na potragu za tim dokumentima i utvrditi tko je za njih bio zadužen te ih pronaći i dostaviti", rekla je Kavran.

Haaško tužiteljstvo od početka suđenja Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču traži da Hrvatska dostavi dokumente o uporabi topništva u "Oluji".

Dio dokumenta Hrvatska je pronašla i dostavila Haagu, ali je tužiteljstvo tvrdilo da postoje još neki dokumenti. Tužiteljstvo drži da bi tzv. topničkim dnevnicima uspjelo dokazati svoju tvrdnju o neselektivnoj uporabi topništva u "Oluji".

Puna suradnja s Haaškim sudom jedan je od uvjeta za uspješan tijek pristupnih pregovora, a na tome najviše ustraje Nizozemska. Stoga su se pojavila nagađanja da bi Nizozemska i još neke zemlje mogle blokirati otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.

Međutim, kako kažu diplomatski izvori, "mogućnost blokiranja pregovora u tom poglavlju za sada nije za stolu, iako to ne znači da poslije ne bi postao problem ako se hrvatska suradnja ne ocijeni potpunom".