Nevelika plaća službenika sa SSS-om s pet godina radnog staža i koeficijentom 0,85, koja s povećanjem od šest posto iznosi 3.696,70 kuna, nakon sporazuma bit će manja 175,85 kuna ili godišnje 2.110,20 kuna

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske u današnjem je priopćenju ustvrdio da je potpisivanjem sporazuma o povratku na osnovicu za plaće iz 2008. godine, što znači šest postotno smanjenje plaća, izabrao manje zlo nastojeći izbjeći još gore posljedice po svoje članstvo

Nevelika plaća službenika sa SSS-om s pet godina radnog staža i koeficijentom 0,85, koja s povećanjem od šest posto iznosi 3.696,70 kuna, nakon sporazuma bit će manja 175,85 kuna ili godišnje 2.110,20 kuna. U ova teška vremena, kad je svaka kuna važna, to je značajno smanjenje prihoda, priznaje sindikat.

No, nepopustljivost u zahtjevu da se plaće ne smanjuju mogla je državne službenike stajati mnogo većeg gubitka jer je vlada prijetila otkazivanjem kolektivnog ugovora (KU), a iznosi materijalnih prava koje zaposleni u državnim tijelima dobivaju temeljem KU-a daleko nadmašuju iznos šest postotne povišice.

Naknada za prijevoz, regres, božićnica, dar za djecu, pomoć za rođenje djeteta, pomoć za bolovanje duže od 90 dana, pomoć za lijekove, uvećanje koeficijenta s obzirom na dužinu staža ostvarenog u državnim tijelima od 4, 8 i 10 posto, naknade za pasivno dežurstvo, jubilarne nagrade i otpremnine također uvećavaju primanja zaposlenih i predstavljaju instrument kojim sindikati kompenziraju izostanak sustavne politike plaća i drugim sredstvima povećavaju službeničke plaće.

Opasnost gubitka KU-a i neizvjesnost početnih pozicija i razine prava u pregovorima za eventualni novi KU za sindikate državnih službi predstavljali su rizik za koji odgovornost nisu željeli preuzeti, ističe se u priopćenju.

Sindikati nisu htjeli preuzeti ni rizik negativnih posljedica konfrontacije s vladom kao poslodavcem, jer se ne radi o klasičnom sukobu na relaciji sindikat - poslodavac.

To sučeljavanje se u javnosti doživljava podvojeno - dio javnosti borbu sindikata doživljava kao legitimnu interesnu poziciju zaposlenika javnih i državnih službi za vlastite plaće i otpor njihovom smanjivanju radi financiranja izlaska iz krize za koju nisu odgovorni.

No, drugi dio javnosti cijelu priču doživljava kao još jedan dokaz socijalne neosjetljivosti nabujalog i nesposobnog javnog sektora, čija nepopustljivost hrvatsko društvo gura u ponor recesije.

U trenutku kad je vlada smanjila plaće dužnosnicima i saborskim zastupnicima i konačno preuzela političku odgovornost za suočavanje s krizom, kad je jasno da ne postoje jednostavni mehanizmi utjecaja na plaće zaposlenih u lokalnoj samoupravi, te da javnost ima ograničeno razumijevanje za sukobe onih čije plaće možda jesu male, ali i razmjerne riziku gubitka posla, Sindikat državnih službenika je odlučio igrati na sigurno.

To ne znači da sindikati javnih službi, koji su odbili potpisati sporazum o smanjenju plaća, djeluju suprotno interesima zaposlenih u javnim službama, ali bi posljedice njihovih postupaka mogle biti dalekosežnije, ocjenjuje Sindikat državnih službi.