EU kritizira nedostatak političke odgovornosti u Hrvatskoj

Uz pohvale za veliki napredak učinjen tijekom ove godine u ispunjavanju kriterija u mnogim poglavljima, te konstataciju da su pregovori za članstvo Hrvatske u EU ušli u odlučujuću fazu, EU će danas upozoriti Hrvatsku da mora dati konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, bez odgode riješiti pitanje pristupa Haškog suda dokumentima i hitno restrukturirati brodogradnju.

Te su primjedbe sadržane u internom dokumentu koji je pripremljen kao stav EU za današnji sastanak Vijeća sporazuma o stabilizaciji i priduživanju (SSP) s Hrvatskom na ministarskoj razini u Luksemburgu, do kojeg je došao i Jutarnji list.

U dokumentu se navodi da su brojna poglavlja već pripremljena na tehničkoj razini u pregovorima s Hrvatskom, ali se čeka njihovo formalno otvaranje ili zatvaranje.

Kad je riječ o provedbi SSP-a, ovoga puta neće biti značajnijih primjedbi. U dokumentu se pozdravlja izjednačavanje prava građana EU s hrvatskim građanima u kupnji nekretnina. Ipak, upozorava se da strani investitori u Hrvatskoj još uvijek nailaze na 'neformalne prepreke' te se od Hrvatske traži da popravi klimu za poslovanje i domaćih i stranih privatnih poduzeća koja su često žrtve nedovoljno efikasnog sudskog sustava i nedjelotvorne javne administracije.

Javna administracija se spominje kao zabrinjavajući problem. Sudstvo je i dalje pretrpano zaostalim predmetima, predugim trajanjem procesa i neizvršenim presudama. EU smatra da je, usprkos nekim koracima u borbi protiv korucpije, ta pojava i dalje proširena. Navodi se da je USKOK uspio istražiti nekoliko prominentnih slučajeva korupcije i organiziranog kriminala, ali je samo mali broj njih procesuiran. EU traži od Hrvatske da kao pitanje hitnosti shvati zabrinutost oko 'transparentnosti javne administracije i nedostatka kulture političke odgovornosti'.

Od Hrvatske se posebno traži da aktivno poduzme mjere za sprječavanje, otkrivanje i kažnjavanje slučajeva korupcije u područjima kao što je javna nabava. EU je 'u čekanju' i konkretnih rezultata u slučajevima organiziranog kriminala koji je i dalje zabrinjavajući.

Od Hrvatske traži i bolju zaštitu svjedoka u procesima suđenja za ratne zločine te da ukine etničku pristranost u takvim suđenjima. U ovom području EU 'prima na znanje' prihvaćanje akcijskog plana još 2008. o sistematskom ponovnom razmatranju kazni u odsutnosti i istraživanju slučajeva ratnih zločini koji do sada nisu istraženi. EU od Hrvatske traži i ukidanje nekih prepreka za povratak izbjeglica, kao i veću pozornost u slučajevima zbrinjavanja tih povratnika, pogotovo Srba koji su ranije imali stanarska prava.

EU ponavlja da Hrvatska ima funkcionalno tržišno gospodarstvo, no, navodi da je globalna kriza počela i na njega utjecati. EU se pribojava da bi usporavanje rasta i vanjski debalans mogli prouzročiti ekspanziju potrošnje, pad prihoda i proračunski deficit. Prema EU, veliki vanjski dug i obveze plaćanja kratkoročnog duga od Vlade i korporacija glavni su izazovi u znatno težim financijskim okolnostima. Ipak, EU smatra da se to može ublažiti 'udobnim' vanjskim rezervama i stranom kapitalu banaka u slučaju još manjih vanjskih financija.