S potpuno jasnim i preciznim podacima koji posljednjih godina govore o intelektualnom kapitalu, indeksu uspješnosti, stopi rasta BDP-a, stopi nezaposlenosti... nema potrebe podsjećati kako je naš grad uistinu primjer sustavnog i sveuobuhvatnog planiranja i programiranja vlastitog razvoja.

Ono što je ipak puno teže izračunati je vrijednost koju svaki građanin posjeduje kao stanovnik Zadra, odnosno koliki je njegov osobni standard kada mu se pridoda i udio koji mu pripada u dijelu društvenog standarda. Jer upravo taj društveni standard danas drži Zadar na vrhu ljestvice najuspješnijih hrvatskih gradova.

Kako procjeniti, ali ne i precijeniti, mogućnosti svog razvoja, i od vizije razviti konkretne mjere i projekte, na koncu ih uspješno realizirati, najbolje se vidi upravo u primjeru Zadra, a s ponosom mogu kazati kako sam i do sada imao prigodu sudjelovati makar u jednom segmentu njegovog rasta, kao ravnatelj Opće bolnice Zadar.

Zdravstveni sustav Zadra razvijao se paralelno s onim gospodarskim, obrazovnim ili kulturnim i usprkos svim svojim specifičnostima, centraliziranim proračunskim i zakonskim vezanostima, stvorio prepoznatljiv model koji se zrcali u transformaciji zadarske bolnice.     Kada se prije više godina prvi put naša gradska bolnica spomenula u kontekstu budućeg kliničkog centra, mnogi su suzdržano, ili sviskoka, promatrali izrastanje te vizije u konkretne mjere. Vlastitim snagama i ambicijama uspjeli smo razviti skoro sve djelatnosti u zadarskoj bolnici, koje su po kvaliteti, količini i složenosti usluga koje pružamo, visoko iznad razine jedne opće i prosječne bolnice u Hrvatskoj. 

Istovremeno s ulaganjima u izgradnju, obnovu i opremanje bolničkih odjela - podsjetit ću tek na kirurgiju, magnetnu rezonancu i gradnju Poliklinike - posebno se ulagalo u kadrovsku ekipiranost, sve ka  cilju da jednog dana, vjerujem čak i u mandatu nove gradske vlasti, zadarska bolnica postane klinički centar. Za to nije dovoljna opremljenost, već prije svega ljudski potencijal. Na tom tragu u bolnici već  djeluje 8 doktora i 29 magistara znanosti, a na doktorskim studijima trenutačno je 18  liječnika. Dobar dio njih su  predavači na Studiju sestrinstva gdje stječu neophodna  nastavnička zvanja.

Ukupno  25 zadarskih liječnika, 33 više  medicinske sestre i dva diplomirana inženjera predavači su na zadarskom Studiju sestrinstva. Kada govorimo o stručnim kadrovima, većina njih ima ambiciju dolaska u zadarsku bolnicu i predviđam kako će u budućem vremenu biti dovoljan broj stručnjaka koji će se natjecati za dolazak u zadarsku bolnicu i koji će u njoj ostvariti svoje ambicije, a time i naše o visokoj razini dostupnosti zdravstvenih usluga u Zadru.

Zadarskoj bolnici uz 147 milijuna kuna vrijedan projekt Poliklinike slijedi i ulaganje u novi centralni prijem, a zbog nažalost sve veće potrebe, započet ćemo žurno i projekt izgradnje Odjela kliničke onkologije. No, dostupnost zdravstvenih usluga ne ovisi samo o onim bolničkim. Požurit ćemo s reformom hitne medicinske pomoći, a  definirali smo  i ostale zdravstvene prioritete koje čine ovisnost o  drogama, kardiovaskularno  zdravlje, nasilje (promet, obitelj), skrb za starije i nemoćne  i tjelesna neaktivnost. Tako se na zdravlje nadovezuje sport i rekreacija, odnosno novi sportski sadržaji poput novih sportskih terena po gradskim četvrtima, pa i oni rekreacijski poput park šume Musapstan. Nadovezuje se na zdravlje i potpuno novi projekt komunalne prevencije kriminaliteta, edukacija i znanost te nove mjere socijalne skrbi usmjerene ponajviše prema našim sugrađanima starije dobi. No, neka to budu sljedeće teme, a ova je vezana  naš Zadar - zdravi grad!