Zastupnici su tajnim glasovanjem izabrali Buzeka, koji je dobio 555 glasova, a njegova protukandidatkinja Šveđanka Britt Svensson iz Ujedinjene europske ljevice dobila je 89 glasova

Velikom većinom glasova Poljak Jerzy Buzek izabran je danas u Strasbourgu za predsjednika Europskog parlamenta na prvoj plenarnoj sjednici novog parlamentarnog saziva, javlja HTV

Zastupnici su tajnim glasovanjem izabrali Buzeka, koji je dobio 555 glasova, a njegova protukandidatkinja Šveđanka Britt Svensson iz Ujedinjene europske ljevice dobila je 89 glasova.

Konstituirajućom sjednicom do izbora novog predsjednika predsjedao je dosadašnji predsjednik Hans-Gert Poettering, koji je objavio rezultate glasovanja.

Buzek, koji dolazi iz najveće političke skupine Europske pučke stranke (EPP) predsjedat će u prve dvije i pol godine mandata ovoga saziva Europskog parlamenta, a u drugoj polovici od početka 2012. do novih izbora 2014. godine Parlamentom će predsjedati socijalist, najvjerojatnije njihov sadašnji čelnik Martin Schultz. Time se nastavlja tradicionalna suradnja dviju najjačih političkih skupina u Europskom parlamentu.

Jerzy Buzek, 69 godina, prvi je predsjednik Europskog parlamenta koji dolazi iz nove zemlje članice. On je jedan od utemeljitelja sindikata Solidarnost početkom 80-ih godina u Poljskoj, koji je srušio komunizam u toj zemlji. Od 1997. do 2001. bio je poljski premijer. Buzek uživa ugled vrlo radišne osobe, sklone kompromisu. Od stranih jezika govori engleski, njemački i ruski.

Od 736 zastupnika u ovom sazivu, njih gotovo polovica (49,8 posto) izabrano je prvi put, a žene predstavljaju 35 posto, što je do sada najveći postotak.

Najveću političku skupinu čine stranke desnog centra okupljene u Europskoj pučkoj stranci (EPP) s 265 zastupnika. Slijedi savez socijalista i demokrata sa 184, liberali s 84, zatim zeleni te savez konzervativaca s po 55 zastupnika.

Na sedmim izravnim izborima za Europski parlament održanim početkom lipnja izabrano je 736 zastupnika, koliko predviđa Ugovor iz Nice. Stupi li na snagu Lisabonski ugovor, što bi se moglo dogoditi do kraja ove ili početkom sljedeće godine, broj zastupnika povećao bi se na 754.

Lisabonski ugovor uvodi gornju i donju granicu - najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96. Ukupan broj zastupnika iznosio bi 750 plus predsjednik Parlamenta. Međutim, na summitu u prosincu prošle godine dogovoreno je da se broj zastupnika privremeno, za vrijeme ovoga saziva do 2014. poveća sa 751 na 754. To je učinjeno kako bi Njemačka, barem privremeno, mogla zadržati 99 zastupnika, jer je ona jedina članica kojoj Lisabonski ugovor smanjuje broj zastupnika u Europskom parlamentu.

Uloga Europskog parlamenta postaje sve veća, a ako na snagu stupi na snagu Lisabonski ugovor bit će još veća. Već sada parlament suodlučuje zajedno s Vijećem EU-a, to jest sa zemljama članicama, u donošenju oko 60 posto europskih zakona. Međutim, europarlamentarci nemaju nikakve ovlasti u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a vrlo male ili nikakve u pitanjima poreza, obrazovanja ili socijalnih pitanja.

Do sada zastupnici Europskog parlamenta nisu imali jednake plaće, nego je to ovisilo o tomu iz koje zemlje dolaze, jer su plaće bile jednake onima koje imaju zastupnici u njihovim nacionalnim parlamentima. S ovim sazivom počinju vrijediti nova pravila i od danas svaki zastupnik imat će mjesečno bruto plaću 7.665,31 eura, a neto iznos je 5.963,33 eura. Usto, svaki zastupnik primat će još 4.202 eura mjesečno za opće troškove te 17.540 eura za troškove ureda i plaće asistentima.