Ivan Čehok je u ime HSLS-a i SDAH-a, novog člana Kluba koji je zamijenio HSU, za Vladine mjere rekao da idu u smjeru proaktivne industrijske politike, nužne za izlazak iz krize

Vladajući saborski klubovi podržali su danas prijedlog trećeg ovogodišnjeg rebalansa proračuna, no SDSS potporu uvjetuje dodatnim mjerama, među kojima i uvođenjem poreza na dividendu i imovinu.

Milorad Pupovac (SDSS) se slaže da je nužno bilo uvesti povećanu stopu PDV-a, te rezanje i štednju unutar državnih institucija, ali naglašava da je isto tako nužno uvesti i porez na luksuz i ekstra profit te na kapitalnu dobit, odnosno dividendu.

"Što je s onima koji su stekli bogatstvo?", upitao je i ustvrdio kako je takve nužno oporezivati zbog socijalne ravnoteže, budući da će se novim tzv. kriznim porezom oporezivati sve plaće i mirovine veće od tri tisuće kune. "To je socijalni mehanizam koji moramo uvesti", poručio je ministru financija Ivanu Šukeru.

"Koalicijska vlada mora dovesti brod u luku i omogućiti mu temeljit remont", rekao je Pupovac, koji potrebnim smatra i obvezati državu da, kada to rast gospodarstva bude dopuštao, vrati građanima ono što im sada uzima.

Ivan Čehok je u ime HSLS-a i SDAH-a, novog člana Kluba koji je zamijenio HSU, za Vladine mjere rekao da idu u smjeru proaktivne industrijske politike, nužne za izlazak iz krize.

Kao i SDSS, zauzeo se za uvođenje poreza na dividendu, ističući potrebu uvođenja neke vrste poreza solidarnosti u vrijeme krize. Zauzeo se i za drastično smanjenje potrošnje, posebno kroz racionalizaciju uprave na lokalnoj razini gdje je "nabujala i metastazirala birokracija", te na državnoj razini, kako se ne bi trošilo više nego se proizvede.

Josip Friščić (HSS) ustvrdio je da se rebalansom teret krize ravnomjerno raspoređuje na sve slojeve društva, odnosno da se smanjuju rashodi i povećavaju prihodi vodeći računa da se teret krize ravnomjerno podnese.

Kritički se osvrnuo na prijedloge, koji su upućivani Vladi, da se linearno smanje svi rashodi. "To bi značilo kolaps zdravstvenog sustava, nemogućnost isplate mirovna i sudske procese svagdje gdje su sklopljeni kolektivni ugovori", rekao je.

Friščić drži da bi devalvacija i dizanje tečaja, što je također bio jedan od prijedloga, sigurno kratkoročno dalo prostora za bolje poslovanje izvoznika, ali bi, upozorava, u još složeniju situaciju dovelo brojne obitelji koje imaju kredite s valutnom klauzulom.

Pozitivnim je ocijenio i odluku da se ne poziva MMF jer on, kaže, uz kreditne plasmane koji su niži od ostalih banaka, uvijek dolazi s prijedlogom različitih mjera poput smanjenja plaća i prodaje državne imovine.

"Opredijelili smo se da to ne činimo već da čuvamo državnu imovinu", naglasio je.