Iako je apsolutno jasno da ideja u potpunosti odgovara najvećim hrvatskim strankama i tako bi se u potpunosti spriječila situacije poput one iz 2000. kada je Stipe Mesić posao predsjednikom voljom birača pobijedivši Dražena Budišu i Matu Granića kandidate koalicije HSLS/SDP tj. HDZ-a

Prema raspoloženju kakvo trenutačno vlada u vodstvima dviju najjačih hrvatskih stranaka, moglo bi se zaključiti da će sljedeći predsjednik Republike biti posljednji kojeg su birači neposredno izabrali, kao i to da su moguće i određene izmjene izbornog modela na osnovi kojeg se biraju saborski zastupnici.

S obzirom na to da se predsjednička kampanja tek zahuktava, razumljivo je da nitko iz HDZ-a i SDP-a ne želi javno zastupati stav, 'bilo bi to kontraproduktivno', kako se šefa države zapravo treba birati u parlamentu, kao što se to čini u, primjerice, Italiji, Češkoj ili Mađarskoj, ali to je glavni smjer u kojem trenutačno razmišljaju ključni ljudi hrvatske politike.

Potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks, koji vodi posao oko ustavnih promjena, opekao se prije godinu i pol dana kad je rekao novinarima da se slaže s prijedlogom bivšeg predsjednika Ustavnog suda Smiljka Sokola da se Hrvatska pretvori u čistu parlamentarnu republiku, da se predsjedniku oduzmu preostale ovlasti i njegov izbor prebaci u Sabor.

Predsjednik Stjepan Mesić u to je vrijeme boravio u Japanu iz kojeg je burno reagirao na tu ideju. Tadašnji premijer Ivo Sanader hitno je sazvao press konferenciju s koje je poručio da HDZ tijekom procesa promjena Ustava nema namjeru dirati u predsjedničke ovlasti. Zbog te po njega neugodne epizode Šeks je sada vrlo oprezan, no jasno je da u međuvremenu nije odustao od svojih stavova.

Iako je apsolutno jasno da ideja u potpunosti odgovara najvećim hrvatskim strankama i tako bi se u potpunosti spriječila situacije poput one iz 2000. kada je Stipe Mesić posao predsjednikom voljom birača pobijedivši Dražena Budišu i Matu Granića kandidate koalicije HSLS/SDP tj. HDZ-a.

Treba napomenuti i da u takvim situacijama biranje predsjednika u parlamentu ne ide ni malo glatko tako je sadašnji predsjednik Češke Vaclav Klaus izabran tek iz trećeg puta, dok je u Moldaviji izbor predsjednika izazvao političku krizu i nove izbore jer ni jedan tabor nije mogao osigurati potrebnu dvotrećinsku većinu, a ne može ni nakon izbora.