Postojeća zakonska odredba kaže kako će se onaj koji 'neovlašteno posjeduje tvari ili pripravke koji su propisima proglašeni opojnim drogama kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine'.

Vladin ured za suzbijanje zloporabe droga, čiji je predstojnik mr. Dubravko Klarić ujedno i član radne skupine za izradu novog Kaznenog zakona, napravio je detaljnu analizu te predložilo tri moguća rješenja kako bi se izbjegao apsurd po kojem osoba uhvaćena s dva garama marihuane može završiti u zatvoru na godinu dana

Naime, postojeća zakonska odredba kaže kako će se onaj koji 'neovlašteno posjeduje tvari ili pripravke koji su propisima proglašeni opojnim drogama kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine'.

Prema tom stavku zakona, objašnjava mr. Klarić, od 1998. do kraja 2008. godine prijavljene su čak 44.522 odrasle osobe, a osuđeno je njih 26.000. Koliko ih je završilo u zatvoru, nije mogao precizirati. No, raspolaže podatkom da je zbog manipulacija s drogom u prvih šest mjeseci ove godine u zatvoru bilo 1232 ljudi, koji godišnje stoje državu gotovo 140 milijuna kuna!

Kriminalizacija dopinga

Kao potpunu novost u Kaznenom zakonu mr. Dubravko Klarić predlaže i djelo posjedovanja i prodaje doping-sredstava, odnosno anaboličkih steroida. Njihova je raširenost među rekreativcima i bilderima po teretanama, kaže mr. Klarić, ogromna.
'A sucima na konzumente odlazi 75 posto ukupnog posla vezanog uz kriminal narkoticima. Kako bi se rasteretilo sudstvo, smanjio trošak i što je najvažnije, postigla bolja svrsishodnost kažnjavanja potrošača od zatvora, na temelju 30-godišnjeg iskustva predložio sam radnoj skupini kako da mijenjamo zakon', kaže mr. Klarić, inače iskusni kriminalist s brojnim domaćim i stranim edukacijama upravo s područja droga.

On tako predlaže tri varijante. U prvoj varijanti u postojeći zakonski članak, uz posjedovanje, dodale bi se i proizvodnja i prerađivanje čime bi se dobila jasna gradacija u odnosu na sankcije te mogućnost izricanja uvjetne osude.

'Osim toga, ne bi se moglo dogoditi da netko tko je ‘uzgojio' dvije stabljike konope bude osuđen na dvije ili tri godine zakona zato jer se to smatra proizvodnjom, već bi to bila proizvodnja za osobne potrebe', objašnjava mr. Klarić. Slična rješenja imaju Danska, Njemačka, Grčka, Francuska i Austrija.

Drugi je prijedlog da se sporni članak briše iz Kaznenog zakona te da posjedovanje postane isključivo prekršajno djelo, kao što je to bilo do 1996. godine. Istovremeno, objašnjava, svakako bi trebalo podići postojeće novčane kazne za taj prekršaj.

'Ja nisam za dekriminalizaciju kojom bismo poslali poruku da je država ublažila stav prema konzumiranju droga. Naprotiv. Međutim, treba dobro sagledati kakve će biti posljedice boravka u zatvoru za osobu kažnjenu zbog posjedovanja male količine droge ', objašnjava mr. Klarić.

Ističe kako bi se ovo djelo svakako moralo vezati uz institut probacije. 'Drugim riječima, potrošač ne ide u zatvor, nego ga se kontrolira, testira i šalje u savjetovalište čime se, smatram, mnogo bolje postiže svrha', istaknuo je.

Treća varijanta, koju mr. Klarić osobno smatra najadekvatnijom, da zakonska odredba ostane ista, no da se napravi gradacija s obzirom na vrste droga i ponavljanje djela, čime bi kazne bile pravednije.

'Za svaki tip droge propiše se kazna s obzirom na količinu i ponavljanje djela i složi se prava križaljka koja obuhvaća sve mogućnosti. Primjerice, posjedovanje 5 grama marihuane je prekršaj, ali pet grama heroina nije. No, ako ste uhvaćeni treći put s pet grama marihuane, ni to više nije prekršaj', zaključio je Klarić.