Problem nelikvidnosti nije riješen, javna poduzeća još se uvijek nisu svela u rokove plaćanja od 60 dana i pitanje je hoće li se uopće svesti, prostor za investicije nije otvoren, tržište nekretnina nije dobilo željenu 'podršku radi poboljšanja likvidnosti i poticanja građevinske industrije'... I tako redom

Antirecesijske mjere, od seta 10 mjera iz veljače ove godine do nešto svježijih poteza Banskih dvora, još uvijek nisu donijele efekte koje bi gospodarstvu dalo prostora da udahne zraka.

Štoviše, poduzetnici sve učestalije ponavljaju svoje crne prognoze, pitajući se kako će i hoće li iduće godine poslovati i zbrajajući koliko bi radnika moglo ostati bez posla. Problem nelikvidnosti nije riješen, javna poduzeća još se uvijek nisu svela u rokove plaćanja od 60 dana i pitanje je hoće li se uopće svesti, prostor za investicije nije otvoren, tržište nekretnina nije dobilo željenu 'podršku radi poboljšanja likvidnosti i poticanja građevinske industrije'... I tako redom, piše Novi list.

Kako je riješen problem nelikvidnosti? Od srpnja, Financijska agencija (Fina) nije javno objavila nijedan novi podatak o razmjerima nelikvidnosti. No, Hrvatska gospodarska komora (HGK) u svojoj gospodarskoj analizi iz listopada ističe da je i u kolovozu, trinaesti mjesec uzastopno, nastavljen trend rasta broja insolventnih pravnih osoba i iznosa prijavljenih nepodmirenih obveza. Broj zaposlenih u takvim poduzećima također raste. Tako je krajem kolovoza bilo registrirano 23.785 insolventnih pravnih osoba koje zapošljavaju 39.084 radnika. Njihova ukupna dugovanja iznosila su 18,6 milijardi kuna. Kada se tome pridodaju obrtnici, ukupan dug iznosi 23,25 milijardi kuna! Taj podatak dovoljno kazuje da likvidnost nije postignuta, koliko god se vlast trudila.

Ostvareno - zaduživanje

Međutim, ono što se Vladi nikako ne može zamjeriti je ostvarivanje mjere s ciljem jačanja makroekonomske stabilnosti. Ona je u potpunosti ostvarena, proračun je doživio tri rebalansa kako bi se 'aktivirale sve moguće uštede', a Vlada je djelatno nastavila zacrtani plan da dio svojih financijskih potreba zadovolji na inozemnom tržištu.
Javna poduzeća, pak, obvezala su se ostvariti uštede od oko dvije milijarde kuna, a svoj su plan štednje uručila Banskim dvorima. A iako je u veljači Vladin plan bio plaće menadžera u tim tvrtkama vezati uz rezultate poslovanja, one su u konačnici vezane uz prosječnu plaću i ne smiju biti više od nepunih 17 tisuća kuna.

A ona zvučno najavljivana mjera ubrzanog postupka ishođenja svih dozvola u roku od 45 dana za izravna ulaganja veća od 10 milijuna eura, rezultirala je izdavanjem jedne jedine dozvole tijekom kolovoza. Kriza je i ulaganja jednostavno nema.

'To su više političke parole nego ekonomski utemeljene mjere. Jedine prave ekonomske mjere u cilju stabilizacije su rast PDV-a i krizni porez', ističe ekonomist Damir Novotny, objašnjavajući da su ta dva poteza vidljive mjere s ciljem stabiliziranja javnih financija. Sve ostalo što je Vlada od početka godine radila, navodeći da je riječ o antirecesijskim mjerama, nije dalo rezultata. Kako veli Novotny, to nisu bile mjere koje bi mijenjale trendove.

Među mjerama koje ne mijenjaju trendove je i proklamirano, a neostvareno smanjivanje parafiskalnih nameta. Vlada je najavljivala smanjivanje doprinosa za HGK za 25 posto. No, sam je HGK smanjio članarinu poduzećima.

Bankarski sektor, na poticaj Vlade i s namjerom oživljavanja građevinskog tržišta, pokrenuo je akcijsku prodaju stanova. Od tri tisuće akcijskih stanova do prije desetak dana prodano je njih 270. Vlada se obvezala osigurati i adekvatnu razinu sredstava za održavanje životnog standarda najugroženijih skupina stanovništva. U realizaciju te mjere, moglo bi se uključiti smanjivanje naknada za nezaposlene jer su sredstva za nezaposlene prebačena u imaginarni fond za očuvanje radnih mjesta, poznatiji kao plaćanje neradnog petka. No, potporu po toj osnovi dobilo je tek jedno poduzeće.