Rehn je zajedno sa švedskim ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom i glavnim tajnikom Regionalnog vijeća za suradnju Hidom Biščevićem domaćin konferencije na temu 'Zapadni Balkan: prevladavanje gospodarske krize, od regionalne suradnje do članstva u EU', koja se u srijedu održava u Bruxellesu

Dovršetak hrvatskih pregovora u prvoj polovici sljedeće godine ambiciozan je, ali ostvariv cilj pod uvjetom da Zagreb dovrši reforme u pravosuđu, provede uvjerljivu borbu protiv korupcije i kriminala te osigura punu suradnju s Haškim sudom, izjavio je u srijedu u Bruxellesu povjerenik za proširenje Olli Rehn.

'To doista ovisi o Hrvatskoj. Lopta je na hrvatskoj strani igrališta. To je ambiciozan, ali moguć cilj i ovisit će uglavnom o završetku reformi u pravosuđu, o uvjerljivoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i, naravno, o punoj suradnji s Haškim sudom', rekao je Rehn na konferenciji za novinare upitan može li Hrvatska završiti pristupne pregovore u prvoj polovici sljedeće godine.

Rehn je zajedno sa švedskim ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom i glavnim tajnikom Regionalnog vijeća za suradnju Hidom Biščevićem domaćin konferencije na temu 'Zapadni Balkan: prevladavanje gospodarske krize, od regionalne suradnje do članstva u EU', koja se u srijedu održava u Bruxellesu.

Na konferenciji sudjeluje oko 200 visokih dužnosnika, uključujući ministre i visoke dužnosnike iz regije, zemalja članica EU-a te Sjedinjenih Država, Turske, Rusije, Norveške, Islanda i Švicarske. Također sudjeluju predstavnici Opće uprave za proširenje Europske komisije te predstavnici financijskih institucija - Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.

Povjerenik Rehn je na početku konferencije prvi put nedvosmisleno rekao da će Hrvatska biti 28. članica. To je i dosada govorio, ali uvijek s ogradom da je to moguće ili vjerojatno, jer je u igri bio i Island, koji kao član Europskog ekonomskog prostora već primjenjuje dvije trećine europskog zakonodavstva. Međutim, sada je jasno da Island prije ožujka ne može ni započeti pristupne pregovore.

Šef švedske diplomacije Carl Bildt nije znao izravno odgovoriti što se događa s trima poglavljima u hrvatskim pristupnim pregovorima koja su tehnički spremna, a za koja još nedostaje slovenska suglasnost da bi bila otvorena.

'Doista ne znam, morao bih pogledati o čemu je riječ. Pristupni proces mora biti zasnovan na rezultatima, ne prihvaćamo da itko politički blokira susjede, to nije način na koji radimo u Europi', rekao je Bildt.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je u utorak u Bruxellesu da Ljubljana neće moći, 'zbog nedostatka vremena', otkloniti svoje primjedbe kako bi Hrvatska na pristupnoj konferenciji 21. prosinca mogla otvoriti tri poglavlja pregovora koja su tehnički spremna za otvaranje. Riječ je o poglavljima Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, Okoliš i Ribarstvo.

Žbogar je rekao da nadležna ministarstva slovenske vlade proučavaju ta poglavlja 'sa sadržajnog aspekta', da traže rješenja za probleme, ali da je preostalo malo vremena da bi se na vrijeme obavili svi potrebni postupci u vladi i parlamentu. O kakvim se primjedbama radi, nije rečeno.

Ministar Bildt je rekao da nema nikakve odluke o stanci u proširenju nakon ulaska Hrvatske i Islanda, ali je priznao da postoje objektivne činjenice zbog kojih će neke zemlje ući prije, a neke kasnije.

Slovenski premijer Borut Pahor u utorak je u Bruxellesu rekao da se nazire 'prešutni konsenzus' da se proširenje na neko vrijeme zaustavi nakon ulaska tih dviju zemalja.

'Mislim da nema stanke, ali postoje neke činjenice poput one da je europska pravna stečevina svakim danom sve opsežnija i zemljama je potrebno više vremena da je usvoje. Neke zemlje koje ulaze u pristupni proces kreću s veće razdaljine od nekih drugih i stoga će ići brže, ali nema nikakve odluke da se zaustavi proširenje', rekao je Bildt.