Hrvatska sa Svetom Stolicom ima potpisana četiri međudržavna ugovora, a u svakom od njih bitno mjesto zauzimaju financijski izdaci

Predsjednik RH Stipe Mesić, iako je više puta kritizirao poteze pojedinih svećenika, nije se doticao ugovora s Vatikanom. U jednom od svojih posljednjih razgovora za medije, za Slobodnu Dalmaciju, ipak je rekao kako ugovor treba mijenjati.

Vlada je uvela harač, tisuće ljudi ostaju bez posla, država grca u dugovima, a Crkva i dalje, sukladno Međudržavnom ugovoru između Svete Stolice i RH o gospodarskim pitanjima, godišnje neometano prima više od 300 milijuna izravnih uplata u svoju blagajnu, kao i desetke milijuna kuna "sa strane". Tu su još stotine milijuna kuna u novcu i nekretninama koje doniraju općine, gradovi, županije kao i Vlada RH.

Iako u ugovoru sa Svetom Stolicom jasno stoji da se taj kontroverzni dokument može mijenjati ako se bitno promijene prilike u kojima je potpisan, nitko do sada, makar i neslužbeno, nije povukao pitanje revizije tog ugovora, i to sukladno članku 15., koji kaže:

"Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima".

Prilike su se bitno promijenile, prije svega one gospodarske, ali ni jedna Vlada, kao ni opozicija, nije stavila na tapet mijenjanje tog ugovora. U prilogu Spektar Slobodne Dalmacije objavljen je dio iz višesatnoga biografskog intervjua s predsjednikom Mesićem, koji će u cijelosti biti objavljen za sedam dana.

SD: Zašto niste pokrenuli reviziju ugovora s Vatikanom? I sam ugovor nalaže da ga se mora mijenjati ako se promijene prilike, a prilike su se, posebno gospodarske, promijenile.

Mesić: Svakako, sada je prilika da se i na to ide, ali mora biti stvorena klima.

SD: Ali taj članak baš nalaže "ako se promijene prilike, ugovor se mora mijenjati"?

Mesić: Točno, točno. Hrvatska Vlada bi o tome morala voditi računa.

SD: Pozivate li da se napravi revizija?

Mesić: Budući da je taj Ugovor pisan na jedan način, a da nije bilo transparentnosti, nije bilo javnog uvida u pregovore, bez obzira što se radi o Svetoj Stolici, javnost je morala o tome biti više obaviještena. Valjda se htjela dobiti veća naklonost Svete Stolice i išlo se na ugovor kakav nitko, meni se čini, nema u Europi.

SD: Pozivate li sada da se napravi revizija?

Mesić: Mislim da bi to sada bilo dobro.

Tuđmanova ostavština

Međudržavnim ugovorom s Vatikanom Franjo Tuđman je Crkvi dopustio da ne plaća porez na milodare i milostinju; katoličkog biskupa se mora obavijestiti ako se nekog svećenika liši slobode; gradovima i općinama se nalaže da u urbanističkim planovima predvide mjesta za crkve; gradonačelnicima i načelnicima sugerira se da na prijedlog biskupa daju novac iz gradske ili općinske blagajne.

- Da bi Katolička crkva mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općega dobra, RH će joj mjesečno davati iz proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u RH - stoji, među ostalim, u ugovoru potpisanom 9. listopada 1998., a potvrdio ga je Sabor.

Osim toga Ugovor je stavio cijelu zemlju u podređen položaj. Stoji, naime, i da će "na preporuku dijecezanskog biskupa državne vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski pomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katoličke crkve".

Da je Crkva iznad zakona, svjedoči i to što u Ugovoru stoji i da će urbanistički planovi općina i gradova, a na prijedlog dijecezanskog biskupa, "predvidjeti prikladne lokacije za izgradnju novih crkava i crkvenih zgrada potrebnih za bogoslužje i pastoralni rad".

Ugovor zapovijeda i da gradovi i općine daju novac Crkvi: "Budući da pastoralna središta osiguravaju javnu službu korisnu društvenoj sredini, mjerodavna tijela pridonosit će izgradnji i obnovi crkvenih zgrada prema svojim mogućnostima".

Hrvatska sa Svetom Stolicom ima potpisana četiri međudržavna ugovora, a u svakom od njih bitno mjesto zauzimaju financijski izdaci.