Rezidencija Skiper jedan je od projekata Hypo banke u Hrvatskoj kojeg u posljednje vrijeme pojačano istražuju austrijski tužitelji u sklopu istraga sumnjivih poslova Hypo banke u jugoistočnoj Europi.

Radi se o hotelu s licencom Kempinskog u Umagu, luksuznim vilama pored njega, te golf terenu. I danas je projekt pod hipotekom austrijske Hypo banke. Novi list je o Rezidenciji Skiper, načinu poslovanja Hypo banke i donacijama Skipera HDZ-u razgovarao s idejnim začetnikom i bivšim suvlasnikom Skipera Mirom Oblakom. Oblak je austrijski državljanin slovenske nacionalnosti, nastanjen u Klagenfurtu, gdje je i središte austrijske državnoodvjetničke istrage nad poslovima Hypo banke u jugoistočnoj Europi.

Hypo banka bez obrazloženja tražila naplatu kredita u 14 dana

Oblak je rekao da uskoro očekuje poziv na razgovor o optužbama "nekih ljudi iz Hypo banke". Objasnio je da je njegov problem s Hypo bankom eskalirao 6. listopada 2006. godine kada ga je stolu dočekao faks banke koja bez objašnjenja traži da u roku od 14 dana plati sve kredite.

"U to vrijeme glavnica je bila oko 90 milijuna eura. Banka je taj projekt na svaki način htjela uzeti jer je bilo posve jasno da u tako kratkom roku ne možemo vratiti kredit. S obzirom da se radilo o jednostranom raskidu ugovora, mi smo tužili Hypo banku i u ožujku 2007. godine povukli tužbe na zamolbu Hypo banke te se nagodili. Sve to dogodilo se bez pravog objašnjenja. Na faksu iz Hypo banke pisalo je tek da nam ne žele objasniti zašto se povlače iz kreditnog odnosa jer je tako bolje za obje strane", objasnio je.

Na sumnje da je prisvojio dio novca od brojnih kredita, Oblak je rekao da je već bio istraživan, te da bi, u tom slučaju, sigurno već bio u zatvoru.

"Da sam ja uzeo novac za sebe, Wolfgang Kulterer je mogao tražiti da izađem iz projekta kad smo uspostavili nagodbu 2007. godine. Umjesto toga, banka nam je dala 35 milijuna eura novih kredita. Pritom je kontrola namjenskog trošenja novca bila snažna, premda banka nije koristila pravo da kao vlasnik četvrtine poduzeća sudjeluje u radu upravnih i nadzornih tijela", ispričao je Oblak.

Sanader i predsjednik Uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer bili su u dobrim odnosima i često se viđali

Oblak je, prepričavši nastanak sukoba s Kutlererom, spomenuo i njegov sastanak s bivšim premijerom Ivom Sanaderom.

"Otprilike u vrijeme kad je banka 2006. godine povukla kredite, izašao je jedan članak u kojem dr. Otmar Michaeler govori da će početi u Hrvatskoj raditi jedan veliki projekt po uzoru na one u Americi, a u stvari se radilo o kopiji našeg projekta. U drugim novinama, sam Wolfgang Kulterer najavio je da Hypo banka počinje kreditirati dva velika turistička objekta u Hrvatskoj koja će koštati svaki između 150 i 250 milijuna eura. Radi se o Punta Skali i famoznom projektu Porto Mariccio, odnosno Barbariga - Dragonera. Problem je nastao što smo mi tad imali svu potrebnu dokumentaciju za dovršetak i potpisan ugovor s Kempinskim, a Dragonera nije imala ništa. Kempinski je otišao i k njima. Kada sam im to prigovorio, predstavnici Kempinskog Reto Wittwer i Michael Novatin pitali su me što drugo da naprave, kad im je osobno premijer Ivo Sanader garantirao da će projekt Barbariga - Dragonera biti napravljen. Taj posjet Sanaderu dogovorili su Milan Naperotić i Wolfgang Kulterer. Predstavnici Kempinskog bili su pozvani od strane Sanadera, a u Zagreb su došli zrakoplovom Hypo banke. Potom su zrakoplovom prevezeni u Pulu, odslušali Placida Dominga u Areni i sutradan otišli iz Hrvatske. Tog trenutka Skiper Rezidencija dolazi u probleme".

Na pitanje u kakvim su odnosima bili tadašnji predsjednik Uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer i Ivo Sanader, Oblak je rekao da su bili u dobrim odnosima te da su se često viđali.

Oblak je objasnio i ulogu Milana Naperotića, kojega smatra vezom između Kulterera i Sanadera. Nabrojao je još neke problematične projekte Hypo banke, poput Punta Skale, Dragonere, hotela Falkenstein u Zadru te Purisa "zbog kojeg je Hypo banka imala desetine milijuna eura gubitka".

Nakon donacije HDZ-u od dva milijuna kuna nastali su sami problemi

Oblak je ispričao da su hrvatske vlasti pregledavale poslovanje Skipera nekoliko puta te da su, nakon što su HDZ-u donirali dva milijuna kuna, preko godinu dana imali kontrolu.

"Na doniranje HDZ-u odlučili smo se nakon što mi je prišao jedan njihov član iz Poreča i rekao da bi bilo dobro da nešto doniramo. Zatražio sam račun i uplatio donaciju potpuno legalno. Čak smo platili i porez na tu donaciju. Međutim, nakon što je objavljeno da smo najveći donator, dobili smo samo probleme", ispričao je, odbivši odati identitet osobe iz Poreča. Iako je posjetio Umag nekoliko dana nakon donacije, Ivo Sanader nije ni posjetio, niti zahvalio svojem najvećem donatoru.