Ne uspiju li hrvatski dužnosnici uvjeriti Brammertza da su zaista dali sve od sebe u potrazi za topničkim dnevnicima, ključno pregovaračko poglavlje Pravosuđe i temeljna prava i dalje će ostati zatvoreno, baš kao i vrata Europske unije

S obzirom da glavni haški tužitelj Serge Brammertz od danas pa do četvrtka boravi u Zagrebu, gdje će s dužnosnicima Vlade i predsjednikom Ivom Josipovićem razgovarati o topničkim dnevnicima, koje haško tužiteljstvo traži već neko vrijeme, podsjećamo na izjave koje je o tim dokumentima ne tako davno davala Jadranka Kosor i to u svojstvu potpredsjednice Vlade.

Podsjetimo, haško tužiteljstvo već nekoliko godina inzistira da Hrvatska dostavi topničke dnevnike, pomoću kojih misli dokazati svoju zanimljivu tezu o 'prekomjernom granatiranju' okupiranih gradova uoči njihova oslobađanja u akciji 'Oluja'.

Serge Brammertz je Hrvatskoj i politički važan, jer o njegovoj ocjeni hrvatske suradnje sa sudom u Haagu pred Vijećem sigurnosti UN-a ovisi i zeleno svjetlo za otvaranje ključnog poglavlja Pravosuđe i temeljna prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

Ako je suditi prema Brammertzovim izjavama u posljednjih par godina, suradnja Hrvatske s ICTY-om je zadovoljavajuća, a jedina preostala točka spoticanja su - topnički dnevnici.

Zbog toga nije zgorega podsjetiti na koji je način Vlada RH početkom 2009. godine, kad je na njezinom čelu bio Ivo Sanader, pokušala rješiti problem topničkih dnevnika.

U jednoj od prvih izjava tadašnje potpredsjednice Vlade a današnje premijerke Jadranke Kosor o topničkim dnevnicima tvrdi se da dotični dokumenti - ne postoje. Shodno tomu, tvrdila je tada Kosor, Hrvatska ih ne može dostaviti haškom tužiteljstvu.

'Mi činimo sve što je u našoj moći, ali činjenica je da mi možemo dostaviti ono što imamo, a ne možemo dostaviti ono što nemamo. Idemo svim mogućim tragovima, ali ako nešto nije postojalo, onda to ne možemo dostaviti. Ja vjerujem da će haaško tužiteljstvo prihvatiti naše argumente', rekla je Kosor nakon sastanka s Brammertzom 5. veljače 2009. godine.

Nakon itekako burnog političkog ljeta, koje je obilježio dramatičan odlazak Ive Sanadera s čela Vlade i HDZ-a, ali i opetovanih upozorenja Brammertza da tužiteljstvo i dalje potražuje topničke dnevnike, Kosor se predomislila.

Punih osam mjeseci nakon što je tvrdila da Haagu ne možemo poslati nešto što ne postoji, Kosor je kao premijerka povukla novi potez, točnije osnovala je komisiju čiji je jedini zadatak pronaći topničke dnevnike.

Iako ni nova istraga nije dala nikakve konkretne rezultate, Brammertz je nakon toga ipak ublažio svoju retoriku o topničkim dnevnicima, što je dalo za pravo svim onim analitičarima i poznavateljima situacije na Haškom sudu koji su tvrdili da je glavni problem oko topničkih dnevnika izostanak kredibilnosti Vlade, koja je prvo tvrdila da topnički dnevnici ne postoje, da bi potom, s kašnjenjem od osam mjeseci, naložila novu istragu.

Hoće li se Brammertz u aktalnom posjetu Zagrebu, prilikom kojeg će topnički dnevnici zasigurno biti jedna od glavnih tema u razgovoru s predsjednikom Josipovićem i dužnosnicima Vlade, uvjeriti da je Hrvatska zaista napravila sve što je u njezinoj moći kako bi pronašla sporne dokumente, doznat ćemo u sljedećih nekoliko dana.

Ne uspiju li hrvatski dužnosnici uvjeriti Brammertza da su zaista dali sve od sebe u potrazi za topničkim dnevnicima, ključno pregovaračko poglavlje Pravosuđe i temeljna prava i dalje će ostati zatvoreno, baš kao i vrata Europske unije. Naravno, ne treba isključiti i mogućnost da se problem topničkih dnevnika napokon riješi, ali da dotično poglavlje i dalje ostane netvoreno zbog inzistiranja EU na odlučnijem rješavanju problema korupcije u Hrvatskoj.