Od 30 zemalja regije, Hrvatska se nalazi među četiri koje se nisu izvukle iz krize

Premda se Istočna Europa i Centralna Azija izvlače iz najgore krize od 1930-ih godina, napredak je neujednačen.

"Napredak je vidljiv. Ali manje dobra vijest je da se ne radi o snažnom napretku. Zapravo, neke zemlje još uvijek bilježe negativan rast", rekao je u petak potpredsjednik Svjetske banke za Istočnu europu i Centralnu Aziju Philippe Le Hourou medijima.

Od 30 zemalja regije, Hrvatska se nalazi među četiri koje se nisu izvukle iz krize. Upravo suprotno, bilježi negativan rast od dva posto u 2010. godini.

Jedina zemlja koja je gora od nas je Kirgistan s negativnim rastom od četiri posto. Uz Hrvatsku, negativan rast od oko dva posto imaju još Rumunjska i Latvija.

"Neke zemlje bilježe vrlo, vrlo spor oporavak. Dio loših vijesti je i vrlo visoka nezaposlenost. Po tome pitanju ne vidimo nikakve promjene", rekao je Philippe Le Hourou.

Najsnažniji rast za 2010. godinu, od čak sedam posto, predviđa se za Turkmenistan i Tursku. Slijede ih Kazahstan i Gruzija s pet posto te Poljska i Ukrajina s četiri. Prosječni rast u regiji bi 2010. godine trebao iznositi 3,9 posto.

Predsjednik Svjetske banke za za regiju Indermit Gill je objasnio da je Hrvatska u 2009. imala negativni rast od 5,8 posto, da je i ove godine u negativnom polju, te da "veliko pitanje nije toliko fiskalno, već financijsko".

U Washingtonu je rekao da Svjetska banka ipak predviđa bolju gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.

"Podaci za kraj 2010. i za 2011. godinu izgledaju mnogo bolje", rekao je te istaknuo da je Hrvatska imala stalni rast, izuzev loše 1999. kada je bio negativan, ali da dugoročno ima "jako dobre izglede".

Kao dvije glavne slabosti Hrvatske, Gill je istakao vrlo visoku socijalnu potrošnju u odnosu na BDP te visoka vanjska zaduženja koja su stigla na naplatu.

Gill ipak smatra da hrvatska vlast nije povukla pogrešne poteze jer se kod Hrvatske radi o problemima koje je i inače teško riješavati, a posebno u recesiji.

Podsjetimo, ministar financija Ivan Šuker ovih je dana podigao još jedan kredit kako bi se otplatili krediti podignuti ranijih godina. Devizni kredit sindiciran kod domaćih banaka "težak" je 750 milijuna eura uz kamatu od 5,25 posto.

"Ovo se zaduženje u javnosti krivo kvalificira kao zaduženje", rekao je novinarima.