Javnost ne zna kakve se izmjene spremaju. U uređenim društvima rasprave o takvim izmjenama traju godinama, a kod nas se to radi preko noći

Do kraja ovog tjedna, HDZ bi trebao donijeti paket izmjena izbornih zakona ili će u suprotnom pravilo zabrane mijenjanja istih u izbornoj godini biti prekršeno. Najveće promjene trebale bi se dogoditi u prekrojavanju izbornih jedinica.

Ustavni sud je još potkraj prošle godine upozorio na velike nerazmjere u broju birača po izbornim jedinicama na prošlim parlamentarnim izborima, što je u konačnici za posljedice donijelo nejednaku težinu biračkog glasa.

Tako je u devetoj izbornoj jedinici koja obuhvaća Zadarsku, Šibensku i Ličko-senjsku županiju upisanih 428 tisuća birača, a u četvrtoj, u sjevernom dijelu Slavonije, 335 tisuća.

'Nema šanse da se to dogodi u rok. To znači da bi Vlada u četvrtak trebala uputiti izmjene u Sabor i mi bismo tome trebali donijeti odluku u petak.

To se čini nemogućim i sasvim je jasno da će HDZ prekršiti pravilo i preporuku koju je krajem prošle godine Saboru dao Ustavni sud, prema kojoj bi se određene izmjene i manjkavosti trebale popraviti najkasnije godinu dana prije izbora, odnosno 11. ožujka 2011.', mišljenja je SDP–ov saborski zastupnik Arsen Bauk.

Kako će izgledati nove izborne jedinice, još nije do kraja poznato. Zagreb bi prema najavama i dalje trebao ostati u tri dijela, s jednom jedinicom do mora, a lički dio devete jedinice trebalo bi se prema neslužbenim najavama pripojiti šestoj jedinici Sisak – Karlovac.

Unatoč nekoliko pokušaja da doznamo nešto više o izmjenama kojima se špekulira posljednjih dana, u Ministarstvu uprave naišli smo na zid šutnje ili, preciznije: na poslani upit ni nakon 72 sata čekanja nitko se nije udostojio odgovoriti.

Dragan Zelić iz GONG-a upozorava da je za situaciju u kojoj se izmjene zakona guraju u fotofinišu krivo prvenstveno Ministarstvo uprave i nerad u njemu.

'Na ovaj način se dovodi u pitanje demokratičnost izbora. U nekoliko navrata upozoravali smo Ministarstvo da nas se uključi u rasprave o izmjenama, ali oni su nas, kao i pravne stručnjake, uredno ignorirali.

Riječ je o nevjerojatnoj količini arogancije. Uvriježena praksa da se izborni zakon ne mijenja u izbornoj godini očito će biti prekršena. Javnost ne zna kakve se izmjene spremaju. U uređenim društvima rasprave o takvim izmjenama traju godinama, a kod nas se to radi preko noći', mišljenja je Zelić.

Upitan misli li da se izmjenama, u koje je samo HDZ upućen, priprema svojevrsni izborni inženjering s prekrajanjem granica izbornih jedinica, koji bi vladajućima omogućio gubitak što manjeg broja zastupnika, Zelić kaže da to nije isključeno, ali i dodaje da u to ne želi vjerovati.

'Kada se izmjene donose preko noći, to se uvijek tako može protumačiti. Međutim, ne želim vjerovati da se tu radi o inženjeringu. Mislim da je to prvenstveno aljkavost nadležnog ministarstva, iako će vrijeme pokazati o čemu se radi', ističe Zelić i dodaje da je višekratno upozoravano kako je nužno da se jednim izbornim zakonom uredi postupak u svim vrstama izbora, što je svojedobno podržao i predsjednik Ivo Josipović.

Da nam je nužan jedan izborni zakon, a ne više njih, slaže se i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin, čiji su suradnici konzultirani oko izmjena zakona, ali njegovu konačnu verziju nisu vidjeli.

'Ljudi iz DIP-a radili su konzultativno na izmjenama, ali njegov konačni nacrt nisu vidjeli. Ako se probije rok od 11. ožujka, moći će se špekulirati da se izmjene rade iz ovih ili onih razloga', zaključio je Hrvatin.