'Pravda je spora, ali dostižna. Ministarstvo pravosuđa Hrvatske intenzivno radi na svim slučajevima koji su vezani za agresiju na našu zemlju, a do sutra kad se vratim u Zagreb, do početka sjednica Sabora, s ministrom Bošnjakovićem razgovarat ću oko zahtjeva za izručenje Vučurevića Hrvatskoj', komentirala je premijerka Kosor slučaj Božidara Vučurevića koji je jučer uhićen zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva dubrovačkog područja i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.

 

Božidaru Vučureviću, koji je jučer uhićen na temelju tjeralice koju je raspisala Hrvatska zbog bombardiranja Dubrovnika, sinoć je nakon saslušanja na Višem sudu u Šapcu, određen jednomjesečni pritvor.

'Svi s nestrpljenjem očekujemo što će se dogoditi 15. travnja', rekla je Kosor o skoroj presudi hrvatskim generalima. Na pitanje očekuje li prosvjede koji se najavljuju, istaknula je kako se nada da će taj dan svi hrvatski branitelji dočekati dostojanstveno.
Glasnogovornik suda izjavio je da sada slijedi postupak utvrđivanja uvjeta za Vučurevićevo izručenje Hrvatskoj.

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podignulo je u listopadu 2008. optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva dubrovačkog područja i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.

Tereti ga se da je u rujnu 1991. na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. listopada 1991. s područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku. Te su jedinice do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi. U napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture, pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno. U okupiranim mjestima su uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila, a ljude vodili u logore Morinje i Bileća.

Uz to, bezobzirno su granatirali povijesnu jezgru dubrovačkoga staroga grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.

Nakon 26. listopada 1992., odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995., pri čemu je ubijeno sedam civila, a jedanaest teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta, priopćilo je Državno odvjetništvo 2008. u povodu podizanja optužnice.