Sudionici pressice nisu se željeli upuštati u komentiranje predstojećih izbora u Hrvatskoj

Nasilje na splitskoj gay paradi bio je izolirani incident koji se može dogoditi svakoj državi Europske unije i zbog toga ne treba osuđivati Hrvatsku, složili su se na konferenciji za novinare u Bruxellesu Hannes Swoboda i Doris Pack.

"Nisam sretan zbog tog incidenta, ali to se događa u svim članicama. Nije pošteno da se zbog toga kritizira ulazak Hrvatske u EU. Treba biti razuman i objektivan", rekao je Swoboda.

"To nije propust Hrvatske nego ljudi koji ne znaju kako se ponašati prema osobama drugačije seksualne orijentacije. Jedino što se može učiniti jest da se nasilnike kazni", dodala je Pack.

Uz izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku i slovensku europarlamentarku na pressici s temom "Hrvatska na pragu Europske unije" sudjelovali su i državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, predstavnica Europske komisije zadužena za kandidatske zemlje Alexandra Cas Granje te mađarski veleposlanik pri EU-u Peter Gyorkos.

Svi su se složili da su hrvatski organi na čelu s premijerkom i predsjednikom ispravno reagirali ekspresno osudivši događaj. Izrazili su nadu da će hrvatska policija obaviti svoj dio posla i učiniti sve kako se slični ispadi više ne bi ponovili. No, ipak su podržali prijedlog nizozemske veleposlanice u Hrvatskoj Stelle Ronner-Grubačić da Hrvatska ostane podvrgnuta monitoringu sve dok ne uđe u EU.

"Dio europske javnosti nije sklon proširenju, ali ne zbog Hrvatske, već zbog pogreške koja je napravljena preranim primanjem Bugarske i Rumunjske. Zbog toga mislim da monitoring nije loš", kaže Pack, koja je uvjerena da je Hrvatska spremna za pridruženje EU, a monitoringom će se to i dokazati.

"Hrvatska je puno napravila na donošenju zakona, a sada ostaje njihova provedba. To je ono što će se monitoringom nadzirati, a ja sam siguran da će Hrvatska činiti ono što se od nje očekuje. Važno je za europsku javnost da se Hrvatska nadzire do stupanja u članstvo, jer će za Hrvatsku nakon toga vrijediti ista pravila kao i za sve ostale članice", ističe Swoboda.

U Europsku uniju će Hrvatska ući 1. srpnja 2013. godine, ali prije toga potrebno je proći još proces ratifikacije. Pristupanje moraju odobriti parlamenti svih zemalja članica, a zatim i Europski parlament. Swoboda i Pack vjeruju da će ratifikacija proći bez ikakvih problema, jer će, kako tvrde, Europski parlament temeljito proučiti ugovor o pristupanju i poslati snažnu poruku svim zemljama članicama.

"Očekujem da će Europski parlament gotovo jednoglasno podržati pristupni ugovor. Nadam se da će sve članice nakon toga ratificirati ugovor", kaže Swoboda, ali ističe kako nije siguran na koji će se način situacija razvijati u Sloveniji i Nizozemskoj - u Sloveniji bi se vlada mogla uskoro promijeniti, dok nizozemska vlada uopće nema većinu u parlamentu, zbog čega se oslanja na potporu ekstremnih desničara Geerta Wildersa koji se žestoko protive proširenju Unije.

Sudionici pressice nisu se željeli upuštati u komentiranje predstojećih izbora u Hrvatskoj, niti se izjasniti treba li Hrvatska prije održati izbore ili referendum o EU. Oporba poziva Kosoricu da izbore raspiše što prije, a referendum nakon njih, kako se referendum o EU ne bi pretvorio u izjašnjavanje o radu Vlade.

"Odluka o datumu izbora je na hrvatskoj vladi. Hrvatski građani ne vole kada se ja miješam u te stvari. No, ono što je važno jest da se izbori i referendum razdvoje i da sve relevantne stranke pozovu birače na glasanje za EU, bez obzira što se oko domaćih političkih pitanja ne slažu", kaže Swoboda.